Najsigurnije utočište svih naknadnih kritičara socijalističke Jugoslavije jest primjedba o njenoj umjetnoj ili veštačkoj naravi, ovisno o tome koja varijanta našeg jezika im je bliža. Dokaz takve naravi je prilično jednostavan: trajala je samo 45 godina i raspala se. Ne znamo, doduše, kakav je kriterij trajanja državnosti za stjecanje...
PREGLED ČLANAKA: po autoru
Spontani ideolog “druge republike”
Povodom kandidature predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima podsjećamo na tekst objavljen 2. svibnja 2022. godine. Ni tada ni jučer nismo ni slutili Milanovićev potez, ali smo ocrtali ideološku pozadinu koju je gradio na predsjedničkoj poziciji s obzirom na nacionalnu povijest, geopolitičke odnose i dislokaciju klasnog pitanja i analizirali razloge njegove popularnosti. I na tom […]
Ne tuguj, kamena stražo
Sudbine partizanskih spomenika i onih posvećenih žrtvama fašističkog terora od devedesetih naovamo uglavnom su bile tragične. Ali sudbinu memorijalnog parka Garavice pored Bihaća preciznije opisuje epitet tragikomičnog. Zapušteni i oštećeni park funkcionira kao kulisa za nacionalistička prepucavanja i glazbene događaje. Priču donosi Lidija Čulo. Stara, crno-bijela fotografija iz studenog 1942. godine: oslobađanje Bihaća u tzv. […]
NOB mora biti politička inspiracija, a ne kulturna baština
Povodom 80. obljetnice AVNOJ-a iz arhive donosimo članak Marka Kostanića objavljen 22.4.2022. o legitimacijskom mitu NOB-a u formiranju socijalističke Jugoslavije i političko-ideološkim problemima s kojima se sjećanje na taj ishodišni događaj i državu koja je na njemu nastala, a kasnije nestala, suočava. Proljeće u Hrvatskoj svake godine, pored alergija, samim ritmom obljetnica, nužno donosi i […]
Kafkijanska zamka za ljevicu
Za sudjelovanje u raspravama o zbivanjima u Gazi potrebno je steći legitimaciju. Pod raspravama mislimo na ove koje se odvijaju na terenu globalne “publike”, a ne među ljudima izravno uključenima u sukob na ovaj ili onaj način. Taj se proces stjecanja na prvu ne doima isuviše zahtjevnim. Prije nego što bilo što kažete morate...
Duboke misli u plitkom potoku
Ako si želite priskrbiti malo intelektualne aure i njome usput odagnati političke optužbe, diskreditacije ili normalizirati kontroverznu ideološku poziciju, najpouzdanija taktika na raspolaganju vam je zaziv kompliciranosti. Naime, stvari su komplicirane, toliko komplicirane da ste gotovo imuni na bilo kakvu diskreditaciju ili optužbu jer se...
Bitka za Tvrtka
Nedavno postavljanje spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu – osim što je i Bošnjacima, nakon Srba i Hrvata, pružilo priliku da se dočepaju srednjovjekovnih suverenističkih resursa – prigodno je razotkrilo svu intelektualnu i političku bijedu posezanja za takvim resursima. Pored toga što se radi o intelektualno neodrživim konstrukcijama, veličanje srednjovjekovnih vladara na ovim prostorima u prvom […]
Gdje smo bili 1990.?
Najtrezveniji pristup važećim političkim mitologijama i navodnim čvrstim društvenim činjenicama uvijek uzima u obzir period koji je uspostavi tih mitologija i činjenica prethodio. Vratimo li se pak u 1990. i zavirimo li u podatke o društvenim stavovima stanovništva tadašnje SR Hrvatske otkrit ćemo da su današnji prevladavajući narativi i službene istine prilično labavi. Službena interpretacija […]
Ništa nije bilo sigurno u proljeće ’91.
Prema uvriježenom narativu koji diktira hrvatski politički život, zbivanja pred sam rat bila su uvertira u neizbježno: samostalnu Republiku Hrvatsku. Osvrnemo li se samo na zapisnik sjednice Vrhovnog državnog vijeća, savjetodavnog tijela Predsjednika RH, od 8. lipnja 1991., održane, dakle, nakon referenduma, lako ćemo ustanoviti da su čak i tada druge opcije i dalje bile […]
Povijest kao formula za budućnost
Uoči skorašnje obljetnice oslobođenja Zagreba od fašizma možemo ustvrditi da je nova gradska vlast učinila korak dalje u politici sjećanja i ispunila prazne rituale konkretnijim sadržajem. No, zasad je upitno hoće li ostvariti daljnje institucionalne korake. O političkim horizontima takvih koraka i kapacitetima povijesti za formuliranje budućnosti piše Karlo Držaić. Ima nešto više od godine […]
I tržišni fundamentalizam ovisi o povijesnom revizionizmu
U političkim mitologijama i “izmišljenim tradicijama” nacionalnih država uglavnom se kao polazišne točke slave ustanci, revolucije, ratovi i dani nezavisnosti. U tim slavljima centralnu ulogu igraju vojskovođe, ratnici, tribuni, političke vođe, pa čak i pjesnici. Situacija u Njemačkoj je ponešto drukčija. Za razliku od...
Svjetski, a čiji?
Marx je svojedobno rekao da smo putem novca u našim džepovima povezani sa svijetom. Nedavna pojava Nikole Tesle na kovanicama eura tu je apstraktnu poveznicu umočila u konkretnu toksičnost hrvatsko-srpskih odnosa. Dva su mjeseca prošla od uvođenja eura i Hrvati se polako navikavaju na svoju novu valutu. Jedna od najčešćih žalopojki vezanih uz euro – […]
Domobranski sitcom
Ima već neko vrijeme da se u hrvatskom javnom prostoru nije ozbiljnije zaoštrila rasprava oko Drugog svjetskog rata. Doduše, važnije obljetnice su uglavnom proljetne, ali nije da povoda ne manjka. Očito su posrijedi u igri neki drugi faktori koji utječu na taj izostanak. Najagilnija desnica se u posljednje vrijeme uglavnom inspirira...
Plinski revizionizam
Prošlog smo tjedna najavili da se narednih mjeseci očekuje interpretacijsko sustizanje nove realnosti. Energetska kriza i inflacija su gotovo pa zaboravljeni društveno-ekonomski problemi s kojim se značajan broj ljudi nije susretao za života. Nova realnost zahtijeva i nove interpretacijske obrasce, kao i apliciranje onih postojećih koji su...
Mihail Gorbačov: simptom, a ne uzrok smrti
Nekada davno, pre kraja Istorije i trijumfa liberalnog individualizma, znalo se da istoriju ne pišu “veliki ljudi”. Stoga je tada bilo mnogo teže prodati priču da je neko kao Gorbačov uništio Sovjetski Savez i socijalizam. On ga je svakako sahranio – ali grobar ne ubija, već samo zaključuje obred za onog ko je već umro. […]
Antifa Tijelovo
Sutra se u Republici Hrvatskoj obilježava Dan antifašističke borbe. Pod “obilježavanjem” prvenstveno se misli na to da je riječ o državnom prazniku i da je 22. lipnja neradni dan. Politički “olakotna” okolnost samog praznika je datum: praznik pada na sam početak ljeta i služi prvenstveno za spajanje s vikendom koje...
Ishay Landa: Mete fašizma su uvijek bili kolektivi, a ne pojedinci i njihove slobode
Ishay Landa, profesor povijesti na Izraelskom otvorenom sveučilištu u Ra’anani, poznato je lice u našoj intelektualnoj javnosti. Više puta je gostovao u Hrvatskoj, a prevedene su mu i dvije knjige: “Šegrtov čarobnjak. Liberalna tradicija i...
Fašistički cinizam u Prijedoru
Povijest Bosne i Hercegovine, pogotovo ona nedavna, “bogata” je bremenitim datumima. Današnji je vezan za Prijedor, a vodi se kao Dan bijelih traka. Naime, 31.5.1992. godine Krizni štab opštine Prijedor putem radija poručio je građanima ne-srpske nacionalnosti da svoje kuće i domove obilježe bijelim zastavama ili plahtama, a da...
HAZU kao SANU
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) odlučila je, ničim izazvana, preuzeti ulogu političko-povijesnog arbitra. Prošlotjednim dokumentom “preporučila” je susjednim zemljama koje grijehe moraju okajati žele li ući u Europsku uniju. Bosna i Hercegovina, na primjer, mora priznati “treći entitet”, a Srbija odustati od “jasenovačkog mita”. Sreća da institucija poput HAZU-a više nemaju značajan društveni utjecaj, […]
Ratna naratologija
U europskoj komentatorsko-analitičkoj zajednici gotovo da je postojao konsenzus o prijelomnom statusu današnjeg datuma kad je riječ o ratu u Ukrajini. Naime, danas se obilježava Dan pobjede i značajna većina medijskih oblikovatelja stavova i iščekivanja je smatrala da će Vladimir Putin iskoristiti ideološke resurse, značenjske slojeve i...