Klasna argumentacija u suvremenom političkom životu širom Europe kao da je rezervirana isključivo za pitanja koja se tiču same ljevice. Radi se o argumentaciji koja zbog “objektivnih” ekonomskih zakonitosti navodno ne može funkcionirati na širem političkom planu kao osnova programa i zahtjeva, ali iz nekog razloga legitimnost...
Relativno nezapaženo u javnosti prošla je nedavno objavljena studija o socijalnoj pozadini apstinenata na izborima u Hrvatskoj u protekla dva desetljeća, koja je pokazala da na izbore najmanje izlaze mladi, niže obazovani i radnička klasa. Malobrojni komentatori nisku izlaznost tumače kao posljedicu nedovoljne političke obrazovanosti građanstva. Dora Levačić i Marko Kostanić ponudili su alternativnu interpretaciju […]
Od početka ovog stoljeća kao jedini stabilni oblik vlasti u Hrvatskoj pokazao se pasivni domobranski kompromis znan i kao “europski HDZ”. Milanovićeva kandidatura za premijera će nam pokazati može li i SDP iznjedriti svoju formulu aktivnog domobranskog kompromisa koji se zasniva na ideološkom radu u njegovom predsjedničkom mandatu. Tu formulu obilježava dislokacija klasnog kompromisa u […]
Među pojmovima koji su globalno obilježili drugu dekadu ovog stoljeća visoko mjesto nedvojbeno zauzima nejednakost. Političkoj legitimnosti i popularnosti zasigurno je kumovala velika financijska kriza iz 2008. godina, ali i prevladavajući način upravljanja krizom – mjere štednje. Pojam i dalje uživa značajan ugled na ljestvici...
Već nekoliko desetljeća vode se burne rasprave o tome kako vratiti ljevicu na stare staze slave. U njima se kao središnji zadatak redovito ističe nužnost organiziranja radničke klase kao preduvjet za bilo kakvu održivost i učinkovitost ljevice kao političkog faktora. Često se pritom kao prepreka realizaciji tog preduvjeta bilježi...
Inačice suvremene desnice često počivaju na klasnim savezima frakcija kapitala i segmenata radničke klase. Ono što ih, između ostalog, veže je specifična vrsta anti-intelektualizma. Pritom se ne radi o klasičnom osporavanju bilo kakvog intelektualnog rada kao parazitizma, već se ljevicu optužuje za intelektualne maštarije, a desnici jamči monopol nad “zdravim razumom”. Tri se područja u […]
Generacije i generacije su odrasle na ovom svijetu posljednjih desetljeća, a da nisu vidjele strah u očima u viših klasa. Buržoazija se odavno više ne boji za svoju imovinu i za svoje privilegije. Naprosto su imovina i privilegije onih najbogatijih izmješteni iz sfere politike. Riječi poput eksproprijacije i nacionalizacije odavno nemaju...
Početak septembra, osim toga što je svake godine obeležen novom školskom godinom, a što je posebno važna tema u Srbiji ove godine, predstavlja i važan trenutak za sve u Srbiji koji žive od svoje mesečne zarade. Naime, tada se u okviru Socijalno-ekonomskog saveta (SES) određuje visina minimalne zarade koja će važiti od 1. januara...
Najučinkovitija borba protiv nejednakosti je ona politička, ali postoje na repertoaru i druge metode kojima narod često pribjegava. Među te metode spadaju i one koje variraju između retoričke klasne osvete i utjehe. Najpoznatiji primjer – opjevan u pjesmama, iznošen u zaključcima – tiče se stanovite nesreće koju novac navodno donosi....
We are all Keynesians now – fraza je koja se pripisuje američkom predsjedniku Richardu Nixonu. Preciznije, Nixonovom objavom stekla je svjetsku slavu, a pedantniji kroničari epohalnih fraza kažu da ju je prvi krstio poznati američki ekonomist Milton Friedman. Oni još pedantniji autorstvo pripisuju nekim ranijim, manje poznatim figurama....
Svima nam je dobro poznat “Who would win” obrazac za proizvodnju memova. Njime se ukazuje na neobične i malo vjerojatne povijesne i političke ishode, kao i na one iz ostalih društvenih sfera koji nisu u tolikoj mjeri obilježili naše živote. Radi se, dakle, o memovima čiji je cilj naslađivanje nad porazom favorita u bilo kojem...
Jedan od bizarnijih oblika naše političke i kulturne snishodljivosti prema zapadu jest već ona izlizana fraza po kojoj Francuzi prosvjeduju i za najmanje sitnice, a mi samo sjedimo na kauču. Unatoč tim “kulturnim” razlikama valja s tog kauča pogledati što se u Francuskoj dešava jer će ishod normalizirati i ovdašnje buduće političke odluke i trendove. […]
Količina medijskog prostora koja se proteklih mjeseci u Hrvatskoj posvećuje visinama plaća mogla bi neku buduću povjesničarku navesti na krivi trag. Pogotovo ako u tom pregledavanja novinskog izvještavanja naleti na vijest da su sindikati odustali od prvomajske povorke uslijed “mijenjanja sindikalne paradigme”. Dakle, mogla bi...
Vjerojatno bi se malo tko usprotivio izjavi da političke odluke češće odražavaju interese bogatih nego siromašnih, pa bi se istraživanje koje su proveli politolozi sa Sveučilišta u Göteborgu na prvi pogled moglo učiniti kao otkrivanje tople vode. Autori su istražili kako politike koje su se donosile u Europi u posljednjih nekoliko...
Zamjetan retoričko-marketinški trend pojavio se posljednjih godina na zagrebačkom tržištu nekretnina. Developeri su svojim luksuznim stambenim kompleksima počeli nadijevati nazive koji bi trebali sugerirati njihovu integriranost u gradsko tkivo. Time se obraćaju i potencijalnim kupcima kojima obećavaju vibrantan društveni život s...
U brojnim nastojanjima da se uspije razumjeti uspon takozvanih desnih populističkih stranaka u drugom desetljeću ovoga stoljeća kao jedna od ključnih enigma nametnuo se, marksističkim žargonom rečeno, izostanak klasne svijesti. I nije se moralo pritom baratati tim navodnim analitičkim atavizmom. Dovoljna je bila i liberalna optika...
U neka davna, predkapitalistička vremena, viši klasni status stjecao se isključivo rođenjem. Bilo je dovoljno roditi se u pravoj obitelji i sve ostalo je išlo po inerciji. A duboke klasne podjele jamčila je, između ostaloga, i božja providnost. Zlobnici će primijetiti da ni danas nije puno drukčije, samo su jamci nešto raznolikiji....
Među najpopularnije koncepte suvremene političke teorije svakako spada class dealignment kojim se nastoji zahvatiti svima uočljiv trend klasnog napuštanja tradicionalnih političkih sklonosti. Premda je klasno protočan, koncept je uglavnom rezerviran za radničku klasu i njeno elektoralno odvajanje od lijevih i socijaldemokratskih stranaka....
Slučaj Platak pridonio je daljnjem srozavanju povjerenja javnosti u policiju, ali i pokazao krajnje ograničenu perspektivu hrvatskih medija kad je klasna dimenzija u pitanju: ona može biti naglašena samo ako je riječ o povezanosti s HDZ-om. Dva su tjedna već prošla od incidenta na popularnom skijalištu Platak, na kojem je grupa mladića prvo uznemiravala posjetitelje […]
Relativno slab domet dosadašnjeg otpora tzv. zakonu o plažama proizlazi prvenstveno iz stečenog manjinsko civilno-društvenog imaginarija. Taj imaginarij s jedne strane ne dopušta da prodiše klasni konflikt kao središnje pitanje već vlast svodi na moralnu dimenziju korupcije i klijentelizma, a s druge, uz patronizirajuću notu, propušta uzeti obzir raznolike egzistencijalne i ekonomske interese i sklonosti […]
