vijesti

Što će biti s proizvodnjom hrane u budućnosti?

Navodna globalna žurba da se uspori globalno zatopljenje i saniraju klimatske promjene kreće se jednim korakom naprijed i dva unatrag. Kompromisi između rada i kapitala po prvi put u novije vrijeme počinju ići na stranu rada, zelene politike uzimaju maha, a socijalne sve više dobivaju na težini. Usprkos tome, za sada još nije jasno hoćemo...

vijesti

Ostvareno još jedno predviđanje znanstvenika: Amazona postaje ugljično pozitivna

Čini se da smo prešli još jedan psihološki prag u pogledu optimizma spram sanacije klimatskih promjena. Postoji veći broj takvih pragova koje smo posljednjih deset godina ignorirali, a potom ih prelazili jednog po jednog. Prvi je bio važnost Kyoto sporazuma (prestao važiti 2012.), drugi je bilo rast globalnog zatopljenja iznad prosječnih...

vijesti

Ugljik mora imati cijenu

Europska komisija sprema se provesti prvi veliku mjeru osmišljenu s ciljem zaštite klime. Radi se o shemi naplate emisija ugljika u proizvodima uvezenima u Europu. Premda još uvijek ne postoji detaljna razrada te sheme (koju očekujemo do kraja juna), često ju se opisuje kao sestrinski sustav naplate ugljikovih bodova (ETS). Radi se o carini...

vijesti

Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje

Dan planete Zemlje predstavlja onu vrstu obljetnice ispunjene ispraznim simboličkim gestama, hinjenjem velikodušnosti i brige za stanje svijeta koji nas okružuje. To je onaj dan kada se pravimo da ideja naše dominacije nad prirodnim svijetom nije tvrdo utkana u nas, i dan čije čestitke i simbolika zapravo otkrivaju kako je Dan planete Zemlje...

vijesti

Business as usual: CO2 veći nego ikada

Ekolozima je prošle godine potajno laknulo, kada su zbog zatvaranja uzrokovanih pandemijom naglo pale emisije stakleničkih plinova, iako nitko nije imao iluzija o tome da takav jednokratan čin može išta promijeniti na makro-skali turobne stvarnosti. Situacija je predaleko otišla da bi ju bilo tako jednostavno riješiti. Dapače, upozorenja...

vijesti

Krčenje kroz šumu birokracije

Devastacija zaštićenih prirodnih područja Hrvatske, pogotovo šuma i onih zaštićenih ekološkom mrežom NATURA 2000, napokon je postala temom od interesa javnosti i mejnstrim medija. Godinama strpljivo pribrajane nepravilnosti sada napokon čine dovoljno veliki korpus materijala da bi se šira javnost njima počela baviti. Put kojeg je bilo...

tema

Čik! Diši ako smeš

Promet i elektrane najveći su zagađivači zraka u Srbiji, no službena tijela odgovornost radije vide u oblicima potrošnje građana. Dok zanemaruju zdravstvene i ekološke posljedice zagađenja, stanje pravdaju ekonomskim razvojem. Rješenja koja nude, očekivano, ne adresiraju ključne bolne točke. Prethodnih meseci su društvene mreže ponovo bile preplavljene tmurnim prizorima gradova Srbije. I dok je probijanje […]

vijesti

Naftovod preko afričkih nacionalnih parkova

Usprkos brojnim globalnim političkim upozorenjima i analizama tržišta koje ulaganja u fosilne izvore energije sve češće prikazuju kao izrazito rizične projekte (zbog očekivanih promjena zakona diljem svijeta koji bi trebali početi naplaćivati porez na ugljik) ovog je mjeseca trebalo početi iskapanje najvećeg afričkog cjevovoda za...

tema

Pomorstvo u vrtlogu klimatskih promjena

Nekoliko valova pandemije kojima svjedočimo posljednjih godinu dana ostavilo je ozbiljan ožiljak na svjetskom pomorskom prometu. Ukupna trgovačka flota od nekih 60.000 brodova proizvodi 2 posto globalne emisije stakleničkih plinova u atmosferi. Pomorske zemlje moraju brzo djelovati ako žele pomoći naporima da se temperatura ne podigne iznad opasnih 1.5 Celzijusa. Alternativni izvori energije za pogon […]

vijesti

Akutno ranjiva područja gospodarstva

Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, podaci su Europske agencije za okoliš (EEA). Kako stoji u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede...

vijesti

Alergije na pogon klimatskih promjena

Dolazak toplijeg vremena načelno se smatra nešto povoljnijom okolnošću u kontekstu pandemije. Ako zbog ničega drugoga onda zbog činjenice da ljudi više vremena provode vani. No provođenje vremena vani u proljeće donosi novi rizik za ljude s respiratornim problemima koji bi mogao dodatno pogoršati situaciju u slučaju zaraze. Radi se o...

vijesti

U parku prirode Dinara ostavljeni nezaštićeni džepovi?

Hrvatski sabor donio je 5. februara 2021. godine Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara čime je zemlja dobila svoj 12. park prirode. Budući da se Dinara prostire kroz Bosnu i Hercegovinu kao i kroz Hrvatsku, ovaj se zakon odnosi samo na južnu stranu planinskog lanca, onu koja se nalazi u Hrvatskoj. Zaštićeni su predjeli masiva...

vijesti

Oku vidljiva promjena klime u najranjivijem dijelu Europe

Najavljena februarska promjena vremena prema ponovnom zahlađenju donijela je Sjevernom Jadranu visoke plime pa more u Rovinju prijeti kućama, neke ulice su postale kanalima, a kadrovi iz tog istarskog grada pomalo podsjećaju na Veneciju. Sjeverni Jadran je posebno plitko i zatvoreno more nastalo otapanjem posljednjeg ledenog doba koje je kopno...

vijesti

Energetski najsiromašniji dijelovi EU

Trideset milijuna Europljana patilo je od energetskog siromaštva u 2019. godini, pokazuje najnoviji izvještaj na ovu temu, proveden u institutu Jacques Delors. Ta brojka obuhvaća ukupno stanovništvo npr. Mađarske, Austrije i Češke zajedno. Ipak, očekivano, zemlje najviše pogođene energetskim siromaštvom su zemlje istočne i južne...

vijesti

Članice EU ponovno odbile “zelene” dokumente

Na tisuće (46.591) komentara i primjedbi pristiglo je u javnoj raspravi na dokument Europske komisije o održivoj financijskoj taksonomiji EU-a, radi čega je ovo tijelo izvršne vlasti bilo primorano odgoditi objavljivanje detaljnih provedbenih pravila. Indikativno je da su komentari mahom pristizali od istočnih i južnih zemalja članica EU:...

vijesti

Frizirano klimatsko financiranje

Zemlje ekonomske jezgre lažno prikazuju svoja izdavanja za financiranje klimatskih prilagodbi u zemljama periferije prikazavši ulaganja teška 20 milijardi dolara kao dio sanacije, iako se u tim subvencijama nalaze i projekti koji nemaju veze sa klimom. Najveći prekršitelji su Japan koji je u projekte prilagodbe uvrstio 1.3 milijarde...

tema

Koliko smo daleko od klimatskih ciljeva za 2020.?

U Europskoj uniji nema nikakvog konsenzusa o nužnosti ubrzavanja sanacije štete na Zemljinoj klimi. Konkretni koraci za ispunjenje cilja smanjenja stakleničkih plinova su kompromitirani – tobože zbog ustupaka siromašnim istočnim članicama, ali zapravo se radi o ustupcima domaćim poduzetnicima. Jer premda je spremna promijeniti životne stilove 800 milijuna ljudi u Europi, Komisija nije spremna promijeniti […]

vijesti

Čista Europa i prljavi svijet

“Europska unija predvodnik je u borbi protiv klimatskih promjena.” “EU je odavno prepoznala važnost borbe protiv globalnog zatopljenja, ograničavanja učinaka klimatskih promjena i bivanje uzorom drugim zemljama u temama poput smanjenja emisija stakleničkih plinova.” Ovakve i brojne druge formulacije moguće je pronaći...

vijesti

Pet godina Pariškog sporazuma: klasa i klima

Baš uoči pete godišnjice Pariškog sporazuma Program za okoliš pri Ujedinjenim narodima (UNEP) objavio je redovito izvješće o stanju emisija stakleničkih plinova sa zaključkom da se svijet nalazi na putu globalnog zatopljenja. “Svijet i dalje hrli prema katastrofalnom porastu temperature od prosječnih 3 stupnja godišnje – što...

vijesti

Vodik za rješenje klimatskih promjena

Vodik (H) je prvi element u periodnom sustavu elemenata, sa jednim protonom u jezgri i jednim elektronom u omotaču, on je najlakši i najzastupljeniji element u svemiru. Upravo u njemu brojni znanstvenici i političari vide rješenje za alternativne energente koji bi zadovoljili globalne energetske potrebe bez daljnjeg zagađenja okoliša....