klima
vijest

Alergije na pogon klimatskih promjena

Foto: AFP / Philippe Huguen

Dolazak toplijeg vremena načelno se smatra nešto povoljnijom okolnošću u kontekstu pandemije. Ako zbog ničega drugoga onda zbog činjenice da ljudi više vremena provode vani. No provođenje vremena vani u proljeće donosi novi rizik za ljude s respiratornim problemima koji bi mogao dodatno pogoršati situaciju u slučaju zaraze. Radi se o peludi ili o takozvanim proljetnim alergijama. Pelud je prašinasta supstanca koju drveća, trave i korovi ispuštaju u zrak i u slučaju da prilikom “putovanja” sleti na istu vrstu dolazi do razmnožavanja.

Sve su to poznati podaci i procesi, kao i ljudske alergijske reakcije. No ono što brine su saznanja o utjecaju klimatskih promjene na trajanje ispuštanja peludi i njihovu veću koncentraciju. Samim tim su i alergični ljudi izloženiji respiratornim problemima što u kontekstu tekuće pandemije predstavlja dodatni zdravstveni problem. Američki znanstvenici su nedavno objavili istraživanje u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) u kojem su analizirali promjene u koncentraciji peludi i trajanju peludnog razdoblja u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi od 1990. do 2018. godine. Pritom su se koristili podacima iza 60 gradova.

Glavi rezultati kažu da u odnosu na 1990. godinu peludna sezona u Sjevernoj Americi započinje 20 dana ranije, a završava 8 dana kasnije. Pored trajanja, znakovit je skok i u koncentraciji peludi: ona je 2018. u odnosu na 1990. veća 21%. Nema nekog razloga zašto bi u Europi situacija bila bitno drukčija, a i svi mi koji patimo od alergija možemo barem dojmovno potvrditi te promjene. Cilj znanstvenika i njihovog istraživanja bilo je utvrđivanje razine uloge klimatskih promjena u tim procesima. U tu svrhu su testirali godišnje i sezonske varijable poput temperature zraka, oborina, mraza i razine CO2 u atmosferi. Te su podatke testirali kroz kompleksne znanstvene modele. Zaključak je da prosječna godišnja temperatura predstavlja “ključnu determinantu” u trajanju peludne sezone. Zajedno s pojedinim antropogenim emisijama poput dušikovog dioksida i višim stupnjevima urbanizacije, temperatura uzrokuje i veću količinu peluda koju biljke proizvode.

Doduše, što se tiče pak same količine peludi, znanstvenici procjenjuju da u ukupnom povećanju klimatske promjene sudjeluju s 8% “zasluga”, dok je u trajanju uloga klimatskih promjena znatno izraženija: “zaslužne” su za 50% produljenja. Valja istaknuti i da je utjecaj na količinu peludi snažniji na proljeće, nego ljeti. No, ono što posebno zabrinjava jest da utjecaj klimatskih promjena postepeno postaje sve izraženiji i da se predviđa nastavak tog trenda u budućnosti. Znanstvenici upozoravaju da je neophodno što intenzivnije istraživati utjecaj klimatskih promjena na naše zdravlje i da su bez te komponente buduće zdravstvene politike prilično nekompetentne. A nama preostaje nadati se da ovogodišnja sezona peludi i respiratornih problema neće imati prevelik utjecaj na oporavljanje zaraženih korona virusom.