tema

Kako je živio narod

Bogato narodno znanje o samoniklim biljkama na području Dalmatinske zagore posljedica je oskudice za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, ali kasnije je brojnima predstavljalo i izvor zarade. Danas to znanje još imaju uglavnom starije žene, a Institut za jadranske kulture i melioraciju krša provodi veliko etnobotaničko istraživanje Zagore kako to znanje ne bi nestalo. […]

tema

Jedna od dobrih

Slovenija je jedna od rijetkih europskih država koja je podržala rezoluciju UN-a o primirju u Gazi. Istovremeno, pogonjen islamofobijom, vođa opozicije Janez Janša poziva građane da se naoružaju. Kako se zbivanja na Bliskom istoku prelamaju na slovenskoj političkoj sceni? Poziv na prekid vatre, obično prazna fraza, korištena za PR potrebe političara i država, u vrijeme […]

tema

Svi smo mi kako kad

Grad Zagreb najavio je “sustavno uređenje zagrebačkih vizura”, odnosno uklanjanje grafita i nanošenje zaštitnog antigrafitnog premaza na svim vanjskim dijelovima zgrada. Pritom se ne prioritizira uklanjanje grafita koji pozivaju na mržnju i netrpeljivost, a kojih na ulicama ne nedostaje, nego se o grafitima genealizira kao o estetskom problemu jer navodno ostavljaju dojam zapuštenosti i neurednosti. […]

tema

Strah od Aleksandre Prijović

Situacija je paradoksalna: medijski prostor vrvi člancima naslovljenima “Znate li tko je Aleksandra Prijović?”, a žena rasprodala pet zagrebačkih Arena. Paradoks, naravno, proizlazi iz statusa “cajki” u Hrvatskoj. Danas nisu toliko u središtu kulturnog rata, više su povod za samodopadnu kulturnu rezignaciju, ali i dalje proizvode razne bisere od reakcija, koje su, kako bi Prija […]

tema

Kako desnica kritizira suvremeni kapitalizam: obitelj ili autentični luđak?

Ni (ekstremna) desnica si ne može priuštiti zaobilaženje kritike suvremenog kapitalizma. Ali ne može baš kritizirati ni kapitalizam kao takav jer na to koncesiju, koju odavno ne plaća, ima ljevica. Zato se i čini da je danas desnica “uvjerljivija” u tom zadatku. O ideološkoj akrobatici koju desnica pritom koristi i dvjema najatraktivnijim opcijama među biračima […]

tema

Ni akademik, ni slikar, ni književnik

Nakon oružanog sukoba na sjeveru Kosova srpske su vlasti uhitile Milana Radoičića kao ključnu figuru tog “ustanka”. To uhićenje više funkcionira kao svojevrsna zaštita nego kao početak pravosudnog procesa. Tko je uopće Radoičić i kako je postao najmoćnije lice na sjeveru Kosova? Sukob koji se dogodio 24. septembra u mestu Banjska na severu Kosova odneo […]

tema

Ekstremniji centar

Već neko vrijeme, uz oscilacije, medijski se Damir Vanđelić predstavlja kao najozbiljniji pretendent na mjesto nasljednika Andreja Plenkovića. Ne nužno nasljednika kao budućeg premijera već kao tog tipa političke figure. Sam Vanđelić pritom varira kad je riječ o ekonomskim politikama, a geopolitički bi se mogao profilirati “vošingtonski” u odnosu na Plenkovićevu “briselsku” pozadinu. Preizborno zagrijavanje […]

tema

1, 2, 3, 4, Nesvrstani! Ima nas još…

Dva nedavno održana zagrebačka događanja iz različitih kuteva uvjerljivo su pokazala Nesvrstane kao treću veliku ostavštinu Jugoslavije – uz antifašizam i radničko samoupravljanje – s kojom nije jasno na koji način suvremena Hrvatska ima veze i želi li je uopće imati. Leonard Jurić donosi osvrt na premijeru diptiha Mile Turajlić “Doseji Labudović” u KIC-u i […]

tema

Republika Magna

Slovenija se dugo smatrala tranzicijskom pobjednicom: ekonomijom koja se integrirala u europsko tržište, ali sa sačuvanom proizvodnom osnovom i određenom razinom autonomije. Priča oko mariborske tvornice Magna pokazuje da slovenski model sve više sliči onom istočnih susjeda i da se zasniva na poslušnom servisu stranim investitorima koji obećanja baš i ne ispunjavaju. Početkom ožujka kanadsko-austrijsko […]

tema

Sport u službi toksične relativizacije

Bez obzira na to koliko se osuda izreklo sa svih strana kad se dogodi nasilje nad ženama, pozadinski neprestano tinja pitanje: a morala mu je dati neki povod? Takva prevladavajuća klima dodatno se osnažuje kad je nasilnik u pitanju poznati sportaš poput Denisa Buntića ili nogometaša Masona Greenwooda. Pored “imuniteta” sportskih idola i uspješnih muškaraca […]

tema

Kninski motivi: štrajk rijeke, tkanje života

Kninska udruga “Naše ognjište” bavi se izradom odjevnih predmeta s tradicionalnim motivima dinarskog kraja. Pokretačica udruge Ojdana Vještica podijelila je s nama kako je izgledao put od ničega do pravog malog pogona za zapošljavanje žena u Kninu. Reportažu iz Knina i Biskupije donosi Dora Levačić. Krka, jedna od sedam rijeka na kojima leži Knin, službeno […]

tema

Mit o Mati: početak kraja?

Mate Rimac našao se posljednjih tjedana na nišanu onih medija koji su sve do jučer bili zauzeti svakodnevnim poliranjem imidža poduzetničkog heroja našeg vremena, pišući vlastite verzije školskih zadaća na temu “Zašto volim Matu Rimca”. Do obrata te idilične priče doveo je Nacrt novog Zakona o medijima, zbog kojeg su mediji izvan HDZ-ove milosti odjednom […]

tema

Bitka za Tvrtka

Nedavno postavljanje spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu – osim što je i Bošnjacima, nakon Srba i Hrvata, pružilo priliku da se dočepaju srednjovjekovnih suverenističkih resursa – prigodno je razotkrilo svu intelektualnu i političku bijedu posezanja za takvim resursima. Pored toga što se radi o intelektualno neodrživim konstrukcijama, veličanje srednjovjekovnih vladara na ovim prostorima u prvom […]

tema

Gdje smo bili 1990.?

Najtrezveniji pristup važećim političkim mitologijama i navodnim čvrstim društvenim činjenicama uvijek uzima u obzir period koji je uspostavi tih mitologija i činjenica prethodio. Vratimo li se pak u 1990. i zavirimo li u podatke o društvenim stavovima stanovništva tadašnje SR Hrvatske otkrit ćemo da su današnji prevladavajući narativi i službene istine prilično labavi. Službena interpretacija […]

tema

Samoorganizovane protiv patrijarhata

Diljem prostora bivše Jugoslavije niču pokreti samoorganizovanih žena koje ustaju protiv nasilja. Ti pokreti nadilaze retoriku i projektne modele civilnog društva i samim tim su inkluzivniji. O njihovoj prirodi i dometu Nidžara Ahmetašević razgovarala je s nizom sugovornica iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Intenziviranje ženskog samoorganizovanja u regiji posljednjih godina sve je vidljivije na […]

tema

Živi sveti Vlaho

Nema tko nije podržao posljednju intervenciju dubrovačkog aktivista Igora Legaza: liberalni mediji, policija, HDZ-ov gradonačelnik… Očito je borba za pomorsko dobro postala pomodna. Iza toga stoji dugogodišnji rad inače prokazivanih aktivista, ali ova konstelacija podrške s raznih strana budi oprez. Nešto je tu sumnjivo. Hrvatska je dobila novog superheroja. Ime mu je Igor Legaz, a […]

tema

Tko će čekirati fektčekere?

U Nacionalni plan oporavka i otpornosti spada i famozni medijski fektčeking. Natječaj je odrađen i nekoliko je očitih problema. Ističu se političko balansiranje i dodjela sredstava ne-medijskim institucijama poput sveučilišta. No, najočitiji problem je pretpostavka da fektčeking može zamijeniti politiku. Hrvatska je počela distribuirati milijarde eura pristigle iz zajedničkog proračuna Europske unije putem Mehanizma za […]

tema

Taoci svojih muka

Opće mjesto suvremenog političkog života kaže da takozvanog običnog čovjeka kritika kapitalizma ne zanima, da ima on dovoljno svojih muka. To nije daleko od istine, ali nije ni politička sudbina. O razlozima zašto te svoje muke običan čovjek ne povezuje s kapitalizmom piše Marko Kostanić. Nagnaju li vas priroda posla, aktivistički žar, obiteljski rituali ili […]

tema

Tko ima pravo kritizirati kapitalizam?

Stjeranu u kut između hiperindividualiziranosti i moraliziranja, politiku se danas uglavnom ne doživljava kao puno više od kratkoročne borbe za vlastite partikularne interese. Prema tome, bogati ne mogu posjedovati legitimitet za kritiziranje kapitalizma, jer su od sustava u većoj ili manjoj mjeri ipak profitirali, a ne mogu ga posjedovati niti siromašni, koji nisu, iz jednostavnog […]

tema

Najbolji dani kritike kapitalizma su tek pred nama

U posljednjih četrdesetak godina svojevrsni monopol na kritiku kapitalizma imala je kritika neoliberalizma. A to je imalo svoju intelektualnu i političku cijenu: pretpostavljeni pristojni, regulirani kapitalizam. Pod pritiskom klimatskih promjena pravila igre se mijenjaju – sam kapitalizam kao način proizvodnje (opet) postaje središnje pitanje. O tim pravilima igre, odnosima kritike i politike, njihovoj povijesnoj međuigri […]