društvo
Hrvatska
vijest

Sigurna smrt novina i država kao dio problema

Foto: AFP / Damien Meyer / Novinska ofset rotacija

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je rezultate ispitivanja o stanju na tržištu tiska u Hrvatskoj za 2015. i 2016. godinu i pronašla da je ukupna naklada prodanih dnevnih novina u Hrvatskoj pala za 8 posto u 2016. (ukupno 73,7 milijuna prodanih primjeraka) u odnosu na prethodnu godinu. Pad prodaje pritom bilježe sve dnevne novine, ali i tjednici koji su u istom periodu pali za 13 posto.

Radi se o postupnom ali sigurnom trendu pada od 2007. godine kada je ukupna prodaja dnevnih novina iznosila nešto manje od 162 milijuna prodanih primjeraka, dok je iste godine prodano 7,7 milijuna primjeraka tjednika. Kao što je vidljivo iz tablice (AZTN – Tržište tiska 2007 – 2013) koju je Ministarstvu kulture (u mandatu ministrice Andree Zlatar Violić) ustupio AZTN za potrebe izrade Radnih materijala o medijskoj politici Republike Hrvatske za period 2015-2020., trend pada prodaje i oglašavanja u tisku nastavio se svake iduće godine.

Najprodavaniji

Kako stoji u priopćenju AZTN-a, najveću prodanu nakladu u 2016., kao i u prethodne četiri godine, ostvario je dnevnik 24sata (Styria grupa Hrvatska), temeljem koje ostvaruje tržišni udjel između 30 i 40 posto. Slijedi ga Jutarnji list (Hanza Media Grupa) s tržišnim udjelom između 20 i 30 posto, dok je treći tržišni takmac po prodajnoj nakladi Večernji list (Styria grupa Hrvatska) čiji se tržišni udio kreće između 10 i 20 posto. Prodaju pojedinih novina, prema podacima nakladnika, možete pronaći ovdje.

Značajnu prodanu nakladu ostvarili su i nakladnici općeinformativnih dnevnika Slobodna Dalmacija (Hanza media Grupa) i Novi list (Glas Istre). Oba su dnevnika regionalnog karaktera i također bilježe pad prodaje u odnosu na 2015. godinu, a tržišni udjeli im se kreću od pet do 10 posto.

Promatrano prema vlasničkim grupama, na tržištu općeinformativnih dnevnika najveći tržišni dio ima Styria grupa Hrvatska (u većinskom vlasništvu Styria AG), koja putem 24 sata i Večernjeg lista na tržištu bilježi između 50 i 60 posto udjela, uz blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.

Hanza media Grupa je, putem zajedničkog tržišnog udjela Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije na tržištu općeinformativnih dnevnika u 2016. godini imala udio između 30 i 40 posto te je zabilježen blagi porast zajedničkog udjela.

Treća grupacija – Glas Istre u kojoj su nakladnici Novog lista, Glasa Istre, i Zadarskog lista – u 2016. godini je imala zbirni tržišni udjel između 10 i 20 posto. Kontrolu nad nakladnicima ta tri dnevna lista je u srpnju 2016. preuzela JOJ Media House, a.s. iz Slovačke.

Povremene kontroverze

Mediji su tada spekulirali da se iza ovog slovačkog fonda zapravo krije kapital HDZ-a jer je većinski vlasnik te kompanije dijelio adresu i ured na Cipru s tvrtkama koje su 2011. kupovale dionice INA-e, s ciljem da MOL preuzme većinsko vlasništvo nad INA-om. Podaci do kojih su tada došle Novosti prokazale su vezu između kupca Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista, s investicijskim fondom J&T, koji je tih mjeseci prozivan da je na sastanku s Tomislavom Karamarkom i MOL-ovim lobistom Jozom Petrovićem dogovorio kupnju rečenih tiskovina, kao protuuslugu HDZ-ovoj, u međuvremenu paloj vladi, za “poticanje” velikih investicija u Hrvatskoj.

Među tjednicima je pak najprodavanija novina sramotno 7Dnevno, koji izlazi u nakladi poduzetnika Portal dnevno d.o.o. u stečaju i čije je svrstavanje u skupinu općeinformativnih medija dubiozno zbog tabloidnih i neprovjerenih tračeva i poluinformacija koje objavljuju, a koje nijedan drugi općeinformativni medij ne bi objavio. Napomenimo samo da se njihov nakladnik nalazi u stečaju zbog brojnih tužbi izgubljenih radi objave neprovjerenih i netočnih informacija.

Oglašavanje

Dok je Styria uspješnija u prodaji novina, Hanza je predvodnik po broju prodanih oglasa u dnevnim novinama. “Oglašavanje u općeinformativnim dnevnicima i tjednicima čini više od 75 posto ukupnog prihoda nakladnika ostvarenog oglašavanjem”, stoji u AZTN-ovom priopćenju.

Ukupni prihod nakladnika od oglašavanja u dnevnicima je u 2016. godini iznosio 167 milijuna kuna te je bio 12 posto niži u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome svi nakladnici, izuzev nakladnika Novog lista, bilježe zamjetan pad prihoda od oglašavanja u dnevnicima. Dva vodeća nakladnika dnevnika po potrošnji oglašivača u 2016. godini su Hanza Media d.o.o. i Večernji list d.o.o. koji drže nešto manje od polovine tržišta oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima.

Sve veći nesrazmjer prihoda od prodaje i oglašavanja ima dakako uredničke i političke posljedice po medije. Najbolji primjer utjecaja oglašivača na sadržaj medija su i dalje Agrokor i Ivica Todorić koji je, usprkos tome što je najveći privatni poslodavac u Hrvatskoj, godinama bio odsutan iz medija, sve do posrnuća kada su se i najprodavaniji mediji uspjeli ohrabriti i početi se baviti nešto važnijim temama.

Utjecaj koji oglašivači imaju na uredničke politike, koje potom produciraju adekvatan sadržaj i time stvaraju specifične želje i navike medijskih publika, često se i nažalost u mediologiji zanemaruje, te se zasićenost javnosti plošnošću i površno obrađenim općim informacijama tumači isključivo kroz prizmu “medijske pismenosti” čime se zapravo obrću uzrok i posljedica. Pitanje stvaranja medijske pismenosti u novinarstvu se često prikazuje kao pitanje kokoši i jajeta: da li loši mediji stvaraju loše čitateljske navike ili loše čitateljske navike uzrokuju nastanak loših medija. Ovakav pristup je površan i uzak te ne uzima u obzir dovoljan broj varijabli, a one koje se prve isključuju su ekonomski pokazatelji. Isključivanje tako bitnog faktora iz analize dovodi do formiranja tek djelomičnih rezultata. Općeprihvaćeni dojam da publika naizgled bira sve zabavnije sadržaje na uštrb općeinformativnih, a usprkos 20 godina govora o medijskoj pismenosti i brojnim fondovima za “medijsko opismenjavanje” samo potvrđuje da problem leži negdje drugdje, a ne samo u navikama medijskih publika.

Vratiti državu u medijsku politiku

Prepuštanje medija tržištu, a medijskih politika nevladinim organizacijama, rezultira sigurnom smrti općeifnormativnih medija. Nakon novina, sljedeće na redu su televizije. Tako je godina 2015. označila prekretnicu i za ovaj tip medija jer potrošnja europskih oglašivača na internetu po prvi put prerasla onu na televiziji.

Pritom, podaci AZTN-a ne govore nam ono najvažnije, koliko je radnih mjesta izgubljeno kao posljedica pada prihoda tiskovina? Ignoriranje ovog problema traje već sigurno 10 godina. U tom periodu sektor je sužen za duplo, a gotovo svaki novinar koji ode iz medija više se u novinarstvo ne vraća. Novinare početnike dočekuje osiromašena i na autocenzuru navikla industrijska grana koja nudi mnogo rada za malo novaca i sve nesigurnije radne uvjete.

U ovakvom medijskom okruženju čekamo “novu” medijsku strategiju Nine Obuljen Koržinek koja je dosad umjesto govora o ovim problemima kao najveće neprijatelje sustavu identificirala lijeve i neprofitne medije. Međutim, strategiji se ne nadamo, a s obzirom na prioritete ove ministrice od njezine politike ne treba očekivati nikakva konkretna rješenja, upravo suprotno, možemo se nadati samo odlukama koje će postojeće probleme dodatno pogoršati.