Grčka i Makedonija još uvijek zatočene u sporu oko imena

Foto: Wikipedija
Foto: Wikipedija

Nakon što se teškom mukom ipak izborio da zasjedne na funkciju premijera Makedonije, Zoran Zaev se uputio na diplomatsku ofenzivu koja bi mu trebala ojačati reputaciju i stabilizirati položaj zemlje. Kao što smo ranije pisali, bivši premijer Nikola Gruevski se svim metodama – uključujući zloupotrebu sudstva, otvoreno kršenje Ustava te unajmljivanje batinaša – nastojao održati na vlasti iako je izgubio parlamentarnu većinu. To nasilje, koje je povremeno prijetilo da preraste u građanski rat, ipak je naposljetku zaustavljeno, uz nemalu ulogu Sjedinjenih Država i Europske unije koji su izgleda natjerali Gruevskog da pusti uzde vlasti kojih se tako grčevito držao.

Zaev zato, čini se, s pravom računa da bi njegovi dobri odnosi sa Zapadom mogli pomoći da se proces “euroatlantskih integracija” pomakne s mrtve točke. Proteklih dana boravio je u Bruxellesu gdje se susreo s najvažnijim dužnosnicima EU, poput predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, povjerenice za vanjsku politiku Federice Mogherini te predsjednika Komisije Jeana Claudea Junckera, kao i generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Odaslani su neki “ohrabrujući” signali da bi Makedonija skoro mogla postati članica NATO-a, no cijelu je stvar ponovno doveo u pitanje stari spor s Grčkom oko imena države. Naime, već 27 godina sve grčke vlade blokiraju ulazak Makedonije u međunarodne saveze uz tvrdnju da je ime “Makedonija” grčko i da implicira pretenzije na njihov teritorij.

Lažni zaokret

Uoči današnjeg posjeta Ateni, makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov je u intervju u Financial Timesu najavio kako bi Makedonija mogla promijeniti ime države s ciljem prekidanja grčke blokade. To bi bilo u skladu s drugim potezima nove vlade, poput odustajanja od podizanja spomenika i ukidanja naziva institucija i lokaliteta po ličnostima iz antičke Makedonija. Tom se ranijom praksom nije samo iritirala susjedna Grčka, već i albanska zajednica u Makedoniji čiji predstavnici sada značajno sudjeluju u vladi. Za razliku od Zaeva, Gruevski je doista vodio kulturnu politiku koja je pokušavala nametnuti grotesknu ideju da su današnji etnički Makedonci izravni nasljednici Aleksandra Makedonskog i time autentični gospodari ovog područja.

Dimitrovljeva najava je snažno odjeknula i brzo su u međunarodnim (a osobito grčkim medijima) krenule spekulacije oko toga je li u igri koje od imena koja su se ranije spominjala, poput Gornje, Sjeverne i Nove Makedonije. Neko od njih bi kao službeno ime trebalo zamijeniti komični naziv Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija na čijem korištenju inzistira grčka strana. No cijela je priča ubrzo demantirana. Makedonsko ministarstvo vanjskih poslova je pojasnilo kako razmatra korištenje samo “privremenog” imena, koje bi se koristilo unutar NATO-a, dok bi država zadržala svoje službeno ime. To je pozicija koja do sad nije zadovoljavala grčku stranu, pa smo se po svemu sudeći vratili na početne pozicije.

Grčka je kao stara članica EU-a i NATO-a očito previše utjecajna da bi se olako pokolebala pred zahtjevima jednog malenog pretendenta na članstvo. Osim toga, ni jedna ni druga vlada nisu u poziciji da popuštaju. Obje su izložene kritikama zbog nedostatnog nacionalizma, a Makedonija bi u slučaju promjene imena svakako o tome trebala raspisati i referendum. A takvo bi pak izjašnjavanje lako moglo pokazati da smjena Gruevskog i nije tako trajna kako se očekivalo.