Međunarodni olimpijski odbor koji odlučuje o gradovima domaćinima Olimpijskih igara ove se godine nalazi pred ozbiljnim izazovima. Za rujan je predviđen rok konačnog izbora mjesta održavanja ljetnih igara 2024. godine. No kandidata ima najmanje još od 1980-ih, kada se i sam koncept igara praktički raspao, uslijed niza bojkota po hladnoratovskim blokovskim linijama. Kao potencijalni domaćini za 2024. preostali su samo Los Angeles i Pariz, a oba grada se smatraju donekle neprikladnima. Niz terorističkih napada proteklih godina učinio je Pariz nepoželjnim mjestom za organiziranje velikih događaja dok je putovanje u SAD za državljane nekoliko zemalja trenutno onemogućeno zbog odluka novog predsjednika.
Kriza je toliko ozbiljna da odbor čak razmišlja o tome da sasvim odustane od budućih natječaja za domaćine – igre 2028. bi se automatski održale u onom gradu koji bude slabije ocijenjen za igre 2024. godine – u strahu da se za organizatora kasnijih igara neće javiti nitko. No još prije par godina interes je bio znatno veći, a kao ozbiljni kandidati računali su se Rim, Hamburg i – Budimpešta. Stanovnici prva dva grada brzo su zaustavili ambicije uprava da organiziraju igre, navodeći velik trošak i negativne posljedice po infrastrukturu grada. U Mađarskoj su stvari išle puno sporije, osobito s obzirom na to da je tamošnja Olimpijada zapravo trebala biti veliki nacionalni projekt iza kojeg je čvrsto stala cijela vlada i premijer Viktor Orbán.
Od potpisa do izbornih ambicija
Kada je slabašna opozicija stidljivo upozorila na to da se novac može potrošiti i na korisnije stvari, vlada nije bila osobito zabrinuta. I baš kad se činilo da ništa ne može zaustaviti kandidaturu, na scenu je stupila do tad nepoznati “pokret” Momentum koji je, suprotno svim očekivanjima, prikupio preko 260 tisuća potpisa protiv Olimpijade što je prisililo vladu da odustane od projekta zbog straha od referenduma (za čije raspisivanje je potrebno oko 140 tisuća potpisa) koji bi se vrlo lako mogao pretvoriti u izjašnjavanje o cijeloj vladi. Momentum je tako izborio jednu od rijetkih pobjeda nad mađarskom vladom pa ne čudi da su mu ambicije u međuvremenu narasle – njegov lider András Fekete-Győr je najavio kako registrira stranku i izlazi na sljedeće izbore.
To će međutim biti već šesti pokušaj “obnove” opozicije, a svi dosadašnji završili su daljnjim cijepanjem sve manjeg biračkog tijela koje podržava liberalne stranke nasuprot vladajućem Fideszu i ekstremno desnom Jobbiku. Još gore, čini se kako Fekete-Győr, polaznih prestižnih privatnih škola i sveučilišta te bivši asistent zastupnika bavarskog CSU-a u Europskom parlamentu, zapravo i ne nudi nikakav iskorak u odnosu na ostatak opozicije. Kao glavni problem prepoznaje činjenicu da Mađarska ima lošu reputaciju unutar Unije, a kao svoju glavnu prednost – činjenicu da je mlad, dobro upoznat sa Zapadom i nekompromitiran.