politika
Srbija
vijest

Šest odbornika traži legitimitet

Foto: Facebook / Zeleno-levi front

Uprkos tvrdnjama predsednika Vučića i bivšeg gradonačelnika Aleksandra Šapića da Srpska napredna stranka ima većinu za formiranje vlasti u glavnu gradu, konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda zakazana za 19. februar nije održana usled nedostatka kvoruma.

U salu su ušli samo odbornici iz redova koalicije Srbija protiv nasilja koji su blokirali prilaz mestima za predsedavajuće i pristup glasačkoj kutiji. Neposredno pre početka sednice, blokadi su se priključili i odbornici iz koalicije Nacionalna demokratska alternativa. Od odbornika sa suprotne strane, pojavio se samo najstariji, Toma Fila, koji je saopštio da se nisu stekli uslovi za konstituisanje gradskog parlamenta. Naredni termin za konstituisanje Skupštine zakazan je za 1. mart, a ukoliko ni tada ne bude većine za izbor skupštinskih predsednika i sekretara, održaće se novi izbori.

Svoje tumačenje događaja ubrzo su izneli Vučić i Šapić. Prema Vučiću, SNS u Beogradu ima “legalnu i delimično legitimnu” većinu, dok je Šapić istakao kako naprednjaci žele da podignu “lestvicu legitimiteta”. O čemu se zapravo radi?

Kako smo već pisali, sva je prilika da je dvoje odbornika sa liste Mi – glas iz naroda prebeglo (ili bolje rečeno kupljeno) u tabor SNS-a i Socijalističke partije Srbije, što zbirno daje većinu od jednog odbornika u gradskom parlamentu. Ipak, deluje da vlast, u trenutku kada su obelodanjeni dokazi o izbornim nepravilnostima i kada je usvojena izuzetno oštra deklaracija u Evropskom parlamentu (EP)1 , vaga kakve će biti posledice formiranja većine na ovakav način. Nema sumnje da znatno oštrije osude koje dolaze iz Evropske unije u značajnoj meri utiču na ponašanje SNS-a i SPS-a, te da bi formiranje većine kupovinom dvoje odbornika dovelo do još konkretnijih poteza iz EU.

Spin o podizanju “lestvice legitimiteta” znači da vlast zapravo želi svih šest odbornika sa liste Mi – glas iz naroda u svojim redovima, što se javnosti ne bi predstavilo kao direktna kupovina odbornika ili politička trgovina. Nestorović, pored toga što je izabran za narodnog poslanika, istovremeno je i odbornik u gradskom parlamentu. Za sada, on odbija mogućnost koalicije, ističući da su novi izbori ispravno rešenje. Na ovaj način, i uz jasnu distancu u odnosu na preletače iz svojih redova, Mi – glas iz naroda bi mogao da zadrži kredibilitet kod dela svojih birača. Na narednim izborima bi ponovo mogao da bude “tas na vagi” prilikom formiranja gradske većine.

Kada je reč o legitimitetu, ovde je to samo reč iza koje se kriju basnoslovne novčane ponude za preletanje, politička trgovina i pretnje. Dugo očekivani izveštaj ODHIR-a, te eventualni potezi Evropske komisije, su verovatno nedostajući delovi slagalice koji će presuditi o tome da li će i pod kakvim uslovima biti održani novi izbori u Beogradu.

Podsetimo, po sili zakona, uskoro bi trebalo da se održe izbori na nivou gradskih opština u glavnom gradu – još jedno važno pitanje tiče se mogućeg istovremenog održavanja izbora na nivou gradskih opština i eventualnih novih izbora na nivou grada.

Novi raskol

Da se stvar dodatno zakomplikuje, potrudili su se osnivači Mi – glas iz naroda. U sredu se na sajtu pokreta pojavilo saopštenje u kojem je navedeno da su prvo lice pokreta Branimir Nestorović i izabrani narodni poslanik Aleksandar Pavić napustili organizaciju. Navodno, problem je nastao prilikom razgovora o transformaciji pokreta u stranku i nacrta statuta buduće stranke. Sve odluke unutar pokreta je, do sada, donosilo kolektivno telo sačinjeno od sedmorice osnivača.

Naspram Nestorovićevog zahteva da mu bude garantovano mesto predsednika, koji je podržao i Pavić, ostatak trenutnog rukovodstva pokreta zagovara kolektivno upravljanje budućom strankom. Ubrzo su i sa sajta pokreta uklonjene Pavićeve i Nestorovićeve fotografije. Dvojac osnivača se oglasio i sopstvenim saopštenjemm. Prema njihovim tvrdnjama, nisu napustili pokret, jer nije ni registrovan, već su samo izašli sa sastanka.

Sva je prilika da će dvojac nastaviti sa političkim radom i da će ubuduće postojati dve organizacije koje će se boriti oko nasleđa pokreta Mi – glas iz naroda. Deluje i da će Nestoroviću prići još jedan izabrani odbornik iz beogradskog parlamenta, te da će se šest odbornika inicijalno izabranih na jednoj, podeliti u tri jednako brojne frakcije.

Međusobnom optuživanju nema kraja – govori se o finansijskim proneverama, lažnom predstavljanju, željom za koncentracijom moći u svojim rukama… Svemu onome protiv čega se Mi – glas iz naroda deklarativno bori.

Iako je sasvim moguće da je došlo do unutrašnjih razmirica, teško je poverovati da one nemaju veze sa pitanjem formiranja vlasti u Beogradu. Sasvim je moguće da će “lestvica legitimiteta” za formiranje vlasti biti dovoljno podignuta, ukoliko se zaustavi i negde između minimalnih dva i maksimalnih šest poslanika koliko je izabrano sa Nestorovićeve liste u glavnom gradu.

  1. Pored formiranja međunarodne komisije za ispitivanje izbornih neregularnosti, u deklaraciji EP spominje se i mogućnost zamrzavanja pretpristupnih fondova. []