rad
vijest

Muke po platformskom radu

Foto: Pixabay (ilustracija)

Nakon što su krajem prosinca stigle dobre vijesti o statusu pregovora o direktivi o platformskom radu u Europskom parlamentu, početak 2023. pokazuje da donošenje direktive neće ići tako glatko. Vijeće Europe nije uspjelo postići dogovor oko svog stajališta o direktivi, pa ostaje podijeljeno na one koji zagovaraju proradničku direktivu i one koji to ne čine. A Europski parlament je trebao u četvrtak (19. siječnja) glasovati o tome hoće li izvješće savjetodavnog Odbora za zapošljavanje, koje su izglasali prošli mjesec, biti i službeni stav te institucije u pregovorima. Međutim, europarlamentarci su ipak podijeljeni, a tekst direktive bi mogao biti odbijen na plenarnom glasovanju koje je odgođeno za dva tjedna (do 2. veljače). 71 član parlamenta nije se složio s izvješćem Odbora, pa je odlučeno da će se glasovanje odgoditi kako bi se prije početka trijaloga unijeli amandmani.

Europarlamentarka Alicia Homs, zastupnica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), izjavila je da je takav razvoj događaja neobičan jer je velika većina u samom Odboru za zapošljavanje glasovala za prijedlog direktive. To se dogodilo, istaknula je Homs, samo na sedam od 82 plenarnih sjednica tijekom ovog saziva parlamenta. Homs je izjavila: “Čovjek se ne može ne zapitati što stoji iza namjernog odgađanja pregovora o direktivi koja ima za cilj zabraniti lažno samozapošljavanje na platformama.”

Ključna promjena koju bi donio ovaj prijedlog direktive, obvezujući za sve države članice, jest reklasifikacija platformskih radnika, trenutno klasificiranih kao samozaposlenih, koja bi im napokon osigurala neka minimalna prava. Radnici bi prema zadnjem prijedlogu direktive mogli sami pokretati tzv. pretpostavku zaposlenosti kako bi dokazali da su zaposlenici kompanija za koje rade, a na kompanijama bi bio teret dokazivanja suprotnog. Procjene Europske komisije pokazuju da je trenutno između 1,7 i 4,1 milijuna radnika pogrešno klasificirano u status samozaposlenih, a Europska sindikalna konfederacija (ETUC) vjeruje da bi broj mogao biti veći.

Prema Fairwork Foundationu, istraživačkom institutu sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu koji se bavi uvjetima platformskog rada, četiri od šest najpopularnijih plaformskih kompanija u Francuskoj i tri od pet u Belgiji ne jamče svojim radnicima lokalnu minimalnu plaću. U Španjolskoj, sindikalni predstavnici kažu da dostavljači, među kojima su mnogi migranti, zarađuju samo 3 eura po isporuci, što ih tjera da rade 12 sati dnevno kako bi spojili kraj s krajem. A u Njemačkoj je financijski pritisak na dostavljače postao toliko ozbiljan da je skupina njih pokrenula fond za potporu kolegama.

Sindikati i druge organizacije koje podržavaju donošenje direktive i reklasifikaciju radnika iznijeli su argumente o tome zašto je trenutna situacija nepravedna prema radnicima: “Radnici koji su prisiljeni prihvaćati zadatke i ne mogu odrediti cijenu svog rada zapravo nisu samozaposleni”, rekli su za EUobserver iz Europske konfederacije industrijskih i uslužnih zadruga (CECOP). Također, iz CECOP-a su opovrgnuli mit o tome da će radnici nakon klasifikacije izgubiti opciju fleksibilnog rada, što tvrde poslodavci koji se protive donošenju direktive. S druge strane, organizacija poslodavaca BusinessEurope, predloženu reklasifikaciju radnika proziva “neodgovornim rješenjem”. Predstavnici poslodavaca odbili su komentirati događaje u Europskom parlamentu za medije.

Reklasifikacija bi kroz promjenu pravnog statusa radnicima garantirala minimalna prava kao što je socijalna zaštita, osiguranje od nezgoda na radu, pravo na godišnji odmor bez srozavanja rejtinga, ali poanta direktive je također i zaštita radnika od algoritamske kontrole i loših radnih uvjeta. “Snažno podržavamo zahtjeve za transparentnosti informacija koje se tiču korištenja automatiziranih sustava za praćenje i donošenje odluka”, izjavili su za EUobserver SOLIDAR & SOLIDAR Foundation, mreža od preko 50 europskih nevladinih organizacija. Stoga pozivaju EU i njezine nacionalne vlade da izgrade “demokratskije organiziranu platformsku ekonomiju”.

Za glavnog tajnika Europske konfederacije sindikata (ETUC) Ludovica Voeta stvari su jednostavne: “Žele li zastupnici Europskog parlamenta da radnici imaju pošteno i pristojno zaposlenje ili žele da lažno samozapošljavanje postane još raširenije?”, Voet je komentirao uoči glasovanja. Podsjetio je i na niz sudskih presuda u korist radnika: “Sudovi diljem Europe presudili su da su platforme poslodavci i sada zastupnici u Europskom parlamentu moraju osigurati da platformske tvrtke preuzmu svoje odgovornosti kao i sva druga poduzeća. Moraju ili poštivati prava istinski samozaposlenih ili sve svoje radnike tretirati kao zaposlenike.”