Europski parlament postigao je dogovor o direktivi o platformskom radu nakon dugih i usijanih pregovora. Zastupnici su bili podijeljeni oko statusa zaposlenja radnika platformi – dok su oni naklonjeni poslodavcima, poput Europske pučke stranke, htjeli zadržati univerzalni status platformskih radnika kao samozaposlenih i očuvati “pravo na fleksibilnost”, s druge strane su bili oni koji su bili za automatsku definiciju svih platformskih radnika kao zaposlenika kompanija-platformi.
Prema prvom nacrtu direktive, svi radnici trebali su biti klasificirani kao zaposlenici ukoliko zadovoljavaju određene kriterije. Zatim je socijaldemokratska zastupnica Elisabetta Gualmini početkom svibnja podnijela izvještaj o nacrtu direktive u kojem se predlaže da svi platformski radnici automatski budu tretirani kao zaposlenici kompanija za koje rade. Taj je prijedlog izazvao najviše skandala među konzervativnim zastupnicima koji su najavljivali “smrt gig ekonomije” ukoliko on bude usvojen. U posljednjoj je verziji dogovorena treća opcija: radnici, sindikati i nacionalne vlasti moći će same pokretati postupak za klasificiranje radnika kao zaposlenika, i to bez obaveze da pritom zadovoljavaju propisane kriterije. S druge strane, kompanije-platforme moći će opovrgnuti status radnika kao zaposlenika kompanije. Važno je da će u tom slučaju odgovornost za dokazivanje “istinske samozaposlenosti” biti na kompanijama, dok je trenutno situacija obrnuta: radnici moraju sami pokretati sudske procese kako bi dokazali da im kompanije-platforme ne priznaju pripadajuća prava iako ih tretiraju kao zaposlenike.
Europska komisija procjenjuje da trenutno čak 5,5 milijuna platformskih radnika ima pogrešno klasificiran status zaposlenja, odnosno da su lažno samozaposleni. Zastupnica Elisabetta Gualmini komentirala je da je upravo ta činjenica bila osnovni motiv za donošenje direktive o regulaciji platformskog rada. “Nikada nisam vidjela takve napore da se uvjetuje i utječe na aktivnost donositelja odluka”, rekla je Gualmini, dodavši da to nije spriječilo europarlamentarce da postignu “vrlo uravnotežen dogovor”. Međutim, obje strane morale su odustati od nekih zahtjeva kako bi se ta ravnoteža postigla. Ukidanje propisanih kriterija za status zaposlenosti najveći je ustupak progresivnih zastupnika koji su uvođenjem tih kriterija htjeli eliminirati mogućnosti lažne samozaposlenosti. Za očekivati je da će poslodavci moći puno lakše smišljati načine kako da zaobiđu svoje obaveze prema radnicima ukoliko neće postojati jasni i univerzalni kriteriji za promjenu statusa zaposlenja.
Čini se da će se barem neke stvari sigurno popraviti – Gualmini je izjavila da je najvažniji dio direktive onaj o algoritamskom upravljanju, koji će biti “revolucionaran za budućnost tržišta rada”. Naime, uvodi se ljudski nadzor nad svim algoritamskim odlukama koje “značajno utječu na radne uvjete”, poput onih o kojima su platformski radnici iz Hrvatske razgovarali s Dunjom Kučinac za Bilten. Nova verzija dirketive također uvodi kolektivno pregovaranje o platformskom radu i uvodi odredbe o transparentnosti sustava donošenja odluka.
Potvrda odluke o direktivi očekuje se 12. prosinca, a u Vijeću Europe dogodio se pomak u drugom smjeru. Naime, češko predsjedništvo zagovara verziju direktive koja predlaže razinu zaštite radnika koja je niža čak i od one predložene u prvom nacrtu direktive, slabi položaj samozaposlenih radnika te otežava klasifikaciju radnika kao zaposlenika kompanija. Međutim, češko predsjedništvo do sada nije uspjelo prikupiti dovoljno podrške zahvaljujući tome što je osam država članica blokiralo prijedlog. Gualmini je izjavila da je taj prijedlog potpuno neprihvatljiv, a izrazila je i zabrinutost da bi nadolazeće švedsko predsjedanje moglo još više srozati razinu zaštite radnika.
Europska sindikalna konfederacija (ETUC) poziva ministre da odbace prijedlog češkog predsjedništva koji bi oslabio direktivu. Tajnik ETUC-a Ludovic Voet na tu je temu izjavio: “Prijedlog Komisije već stavlja poteškoće na put radnicima koji žele dobiti status zaposlene osobe i Vijeće Europe ne bi trebalo dalje kočiti proceduru. I dalje su potrebna poboljšanja ako ova direktiva želi okončati skandal lažnog samozapošljavanja.”