rad
vijest

Nejednakost u minimalnim plaćama

Foto: Pixabay (ilustracija)

Dok se čeka ishod pregovora o Direktivi o minimalnim plaćama koja bi trebala izbaviti europske radnike od siromaštva, izašli su podaci Eurostata o visini minimalnih plaća u siječnju 2022. u državama članicama EU koje imaju zakonski određene minimalne plaće – iznimke su Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska. Ostale države članice (njih 21) mogu se podijeliti u tri grupe prema iznosu zakonski određene minimalne plaće u eurima.

U prvoj grupi nalazi se trinaest država u kojima je minimalna plaća ispod 1000 eura mjesečno: Bugarska (332€), Latvija (500), Mađarska (542), Hrvatska (624), Slovačka (646), Češka (652), Estonija (654), Poljska (555), Litva (730), Grčka (774), Malta (792) i Portugal (823 eura). Srednju grupu čine samo Slovenija i Španjolska, u kojima je minimalna plaća neznatno iznad 1000 eura mjesečno, a treću grupu čini preostalih šest država članica u kojima je minimalna plaća viša od 1.500 eura mjesečno: Francuska (1.603 eura), Njemačka (1.621), Belgija (1.658), Nizozemska (1.725), Irska (1.775) i Luksemburg (2.257 eura).

Najviša minimalna plaća u EU (u Luksemburgu) gotovo je sedam puta viša od najniže minimalne plaće (Bugarska), ali razlike su nešto manje kada se iznosi korigiraju za razlike u cijenama odnosno kada se izraze u paritetu kupovne moći (PPS, “purchasing power standard“), kao na slici ispod. Tako izražene, minimalne plaće kreću se između 604 PPS u Bugarskoj do 1.707 PPS u Luksemburgu, što znači da je najviša minimalna plaća gotovo 3 puta veća od najniže. Minimalne plaće izražene u paritetu kupovne moći moguće je podijeliti u dvije glavne grupe – prvu u kojoj je minimalna plaća viša od 1000 PPS i drugu u kojoj je niža od 1000.

U “višu“ grupu tada spadaju Luksemburg, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Francuska, Irska, Slovenija, Španjolska, Poljska i Litva, u kojima se minimalna plaća kreće između 1.038 PPS do 1.707 PPS. U grupu s nižom minimalnom plaćom spadaju Rumunjska, Portugal, Malta, Grčka, Hrvatska, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Latvija i Bugarska. U toj grupi minimalna plaća varira od 604 PPS do 949.

Sve trenutne i potencijalne zemlje-kandidatkinje za članstvo u EU koje imaju zakonski određenu minimalnu plaću također spadaju u nižu grupu, a miimalne plaće se kreću od 401 PPS u Albaniji do 888 u Crnoj Gori. Za usporedbu, SAD s minimalnom plaćom od 920 PPS također spada u tu grupu.

Trenutno svaka članica EU sama određuje iznos minimalne plaće, pa je u mnogima zakonski propisana minimalna plaća niža od praga rizika siromaštva (60% medijalne, odnosno 50% nacionalne prosječne plaće), što znači da radnici koji rade puno radno vrijeme žive u siromaštvu i nemaju dovoljno novaca da namire osnovne životne potrebe poput grijanja u zimskim mjesecima. Europski sindikati, uz podršku nekih većih stranaka i zastupnika u europarlamentu, predložili su amandmane na trenutnu verziju Direktive o adekvatnim minimalnim plaćama kojima bi se uveo “prag pristojnosti”. Time bi se zabranilo da minimalna plaća bude propisana ispod praga siromaštva, što bi radnicima jamčilo pristojan životni standard. To bi dovelo do povećanja plaća za više od 24 milijuna radnika i radnica, a također bi se smanjile nejednakosti u plaćama – kako one između pojedinih država članica, tako i između žena i muškaraca, s obzirom na to da žene čine većinu u brojnim nisko plaćenim zanimanjima.