Danska, čini se, muku muči s “viškom” zatvorenika u zatvorima. Sve manji broj čuvara i kreveta, a sve veći broj zatvorenika, natjerali su dansku vladu da pokrene nove inicijative i investicije u zatvorskom sustavu. Jedna od inicijativa je izgradnja strožeg zatvora za najopasnije kriminalce. Naime, većina zatvorenika u Danskoj vrijeme do kraja izvršenja kazne krati u takozvanim otvorenim zatvorima. Reforma kao reforma, reklo bi se. Zašto bi zanimalo ikoga van Danske? Pa zato što rast broj zatvorenika ima veze s onim što se događa van Danske i zato što je danska vlada problem odlučila riješiti “investicijom” u našoj neposrednoj blizini.
Rast broja zatvorenika u Danskoj započinje 2015. godine i otada je njihov broj narastao za 19%. Dovoljno je površno poznavanje recentne europske povijesti i reputacije Danske kad su u pitanju migrantske politike da se lako zaključi odakle porast broja zatvorenika. Od te godine, dakle, pratimo intenzivnije migracijske valove u Europi, kao i niz poteza danskih vlada različitih ideoloških predznaka kojima su izbjeglicama odlučile učiniti život što težim: od oduzimanja imovine do borbe protiv “paralelnih društava”. Ta borba uključuje zakon po kojem u nijednoj četvrti ne smije živjeti više od 30% stanovnika ne-zapadnog porijekla. Ti se planovi ne mogu ostvariti bez protjerivanja i deportacija. A protjerivanja i deportacije ne mogu se realizirati bez kriminalizacije ljudi. A kriminalizacija ljudi iziskuje veće zatvorske kapacitete.
U nedostatku zatvorskih kapaciteta u zemlji potrebno ih je potražiti u inozemstvu. Odluka je pala na Kosovo. Jučer je objavljeno da su predstavnici Danske i Kosova postigli sporazum koji će se potpisati u ponedjeljak. Naime, Danska će na Kosovu iznajmiti 300 zatvorskih ćelija na period od 10 godina. Kosovo će pritom zaraditi 210 milijuna eura, a kažu da će im poslužiti uglavnom za kapitalne investicije, u prvom redu one u sektoru obnovljivih izvora energije. Dodali su da će dio sredstava ići i za obnovu zatvorske infrastrukture. Danci pritom ne kriju da će kosovske ćelije naseliti strancima osuđenima na deportaciju. Drugim riječima, po završetku kosovske epizode bit će transferirani u matične zemlje. Tu spadaju i zatvorenici koji su uhvaćeni u nekim kriminalnim aktivnostima i oni za koje se procjenjuje da deportacija nije izvediva zbog opasnosti koje im prijete u zemlji iz koje su krenuli. Kako će te deportacije izgledati i tko će ih i kako nadgledati tek treba vidjeti.
Rekonstruirajmo još jednom cijelu operaciju da steknemo pravi dojam: jedna od najsiromašnijih europskih država koju njeni stanovnici kontinuirano napuštaju i odlaze u zemlje zapadne Europe, financirat će svoju “zelenu tranziciju” iznajmljivanjem zatvora za migrante koje jedna od tih zemalja tjera sa svog teritorija. Ima posla tko hoće da radi, reklo bi se.