Dostavljači koji rade za kompaniju Deliveroo u Belgiji ne mogu biti pravno prepoznati kao zaposlenici i tražiti pripadajuća prava poput uplate socijalnih doprinosa od kompanije, belgijski sud je presudio prošli tjedan (8. prosinca). Presuda se odnosi na mali dio dostavljača (njih 115, odnosno 15% svih dostavljača) koji rade u statusu “nezavisnih podugovarača”, što je jedan od dva pravna statusa za platformske radnike u Belgiji. Drugi je status radnika u “kolaborativnoj ekonomiji” koji pokriva većinu belgijskih platformskih radnika, uveden 2016., a omogućuje uključivanje u platformski rad u obliku pružanja povremenih usluga za nadopunu ostalih prihoda, i ne nudi socijalno osiguranje.
115 dostavljača podiglo je tužbu kako bi ostvarili prava na socijalne doprinose i odštetu u slučaju nezgode na poslu, ali sud je presudio da između njih i platforme Deliveroo ne postoji odnos zaposlenika i poslodavca, pa Deliveroo nije dužan ispunjavati obaveze poslodavca. Uprava Deliverooa presudu je proglasila pobjedom i pritom se pozvala na standardne klišeje o fleksibilnosti: “To je pobjeda s pravnog gledišta za Deliveroo, ali i za dostavljače koji su odabrali raditi kao nezavisni ugovarači i zadržati fleksibilnost“, izjavio je za AFP Rodolphe Van Nuffel, glasnogovornik Deliveroo-ove belgijske poslovnice.
CSC, sindikat koji pokriva oko 30 dostavljača Deliverooa, smatra da je “iznenađujuće” da sud nije ustanovio pravno postojanje radnog odnosa zaposlenika i poslodavca. Predstavnik sindikata Martin Willems izjavio je: “Presuda ne ide nikome ne ruku, a posebno ne dostavljačima koji su htjeli ostvariti radnička prava poput socijalnih doprinosa i osiguranja u slučaju nezgode na radu”.
Ova presuda donesena je samo jedan dan prije prijedloga Direktive o poboljšanju radnih uvjeta platformskih radnika koju je Europska komisija predstavila u četvrtak i koja donosi kriterije za određivanje je li platformski radnik zaposlenik kompanije ili nezavisni podugovarač. Ti kriteriji uzimaju u obzir visinu plaće, specifične zahtjeve poput nošenja uniformi, restrikcije nametnute radnicima poput onih o odbijanju pojedinih vožnji, odnosno sankcija ukoliko ih odbiju i slično. Ukoliko je dovoljno kriterija ispunjeno, platforme nemaju argumenata za svoju standardnu tvrdnju da su one isključivo digitalne platforme koje nude tehnologiju koja posreduje između radnika i klijenata, već se moraju ponašati kao ostale kompanije i poštivati zakone o radu.
Spomenuta Direktiva donesena je upravo kako bi se spriječio sve veći broj sudskih procesa koje uglavnom pokreću platformski radnici kako bi dokazali da između njih i platformi postoji odnos poslodavca i zaposlenika, a u značajnom broju pobjedu odnose radnici. Pravila koja će uvesti Direktiva ipak će stupiti na snagu tek nakon pregleda i izmjena Europskog parlamenta, što znači da će brojni europski dostavljači godinama čekati na svoja prava na minimalnu plaću, plaćeno bolovanje i godišnji odmor i pravo na kolektivno pregovaranje.