Europska komisija danas izlazi s prijedlogom mjera za poboljšanje radnih uvjeta platformskih radnika koje bi trebale radnicima omogućiti radna i socijalna prava kao i svim drugim zaposlenicima, ali i omogućiti zadržavanje fleksibilnosti onima koji to žele. U sklopu prijedloga Direktive o poboljšanu radnih uvjeta platformskih radnika bit će usvojene mjere kojima će se određivati radni status platformskih radnika, i za obje kategorije (zaposlenih i samozaposlenih) definirat će se veća prava koja će ih štititi od negativnih posljedica upravljanja putem algoritama.
Predložena Direktiva nastojat će osigurati da se platformskim radnicima dodijeli pravni status koji odgovara njihovim stvarnim radnim aranžmanima. Direktiva donosi popis kontrolnih kriterija za određivanje je li platforma “poslodavac”. Ako platforma ispunjava barem dva od navedenih kriterija, pravno se pretpostavlja da je platforma poslodavac. Osobe koje rade putem platformi time bi dobile radna i socijalna prava koja dolaze sa statusom radnika: pravo na minimalnu plaću, kolektivno pregovaranje, radno vrijeme i zdravstvenu zaštitu, pravo na plaćeni dopust, bolji pristup zaštiti od nesreća na radu, nezaposlenosti i naknadama za bolovanje.
Platformski radnici time bi stekli radna i socijalna prava koja dolaze sa statusom “radnika”. Za one koji budu kategorizirani kao radici, to znači pravo na minimalnu plaću (gdje postoji), kolektivno pregovaranje, definirano radno vrijeme i zdravstvenu zaštitu, pravo na plaćeni dopust ili bolji pristup zaštiti od nesreća na radu, naknadu za nezaposlenost i bolovanje, kao i pravo na starosnu mirovinu. Platforme će imati pravo osporiti kategorizaciju radnika, ali će na njima leži teret dokazivanja da ne postoji radni odnos, za razliku od trenutne situacije u kojoj radnici o svom trošku moraju podizati tužbe kako bi dokazali postojanje radnog odnosa.
Direktiva će povećati transparentnost u upotrebi algoritama, od čega će profitirati i oni koji će biti kategorizirani kao radnici i oni koji će zadržati status samozaposlenih. Svima će biti osiguran ljudski nadzor nad poštivanjem radnih uvjeta i svi će imati pravo osporavanja automatiziranih odluka.
Nacionalne vlasti često imaju problema s pristupom podacima o platformama i njihovim radnicima, a posebno u slučaju kada platforme djeluju u nekoliko država članica. Prijedlog Komisije donijet će veću transparentnost oko platformi pojašnjavanjem postojećih obveza prijavljivanja rada nacionalnim tijelima i traženjem od platformi da ključne informacije o svojim aktivnostima i ljudima koji rade preko njih učine dostupnim nacionalnim vlastima odnosno njihovim tijelima koja se bave pravima radnika/ica.
Tajnik Europske sindikalne konfederacije Ludovic Voet komentirao je Direktivu: “Predugo su platformske kompanije stvarale ogromne profite izbjegavajući svoje osnovne obaveze poslodavaca na štetu radnika, istovremeno šireći laž da su radnicima nudile izbor. Istina je da platforme radnicima nisu ostavljale nikakav izbor o tome žele li biti lažno samozaposleni, što znači da nisu imali izbor hoće li prihvatiti opće uvjete aplikacije, hoće li nastaviti raditi i kada su bolesni, hoće li čekati bez plaće dok ne stigne idući posao, hoće li raditi prekovremeno kako bi nadoknadili nisku plaću i hoće li odustati od svojih socijalnih prava. Prijedlog Komisije trebao bi konačno radnicima pružiti stvarnu sigurnost oko njihovog radnog statusa (…) Parlament i Vijeće moraju osigurati da se pregovori o direktivi dogode brzo kako bi radnici mogli početi uživati ta prava što je prije moguće. Najbolja stvar koju kompanije-platforme sada mogu učiniti jest da sjednu za stol sa sindikatima kao i svi odgovorni poslodavci.“