društvo
vijest

Klasni status u djetinjstvu utječe na rizik od siromaštva u odrasloj dobi

Foto: Pixabay, ilustracija

U društvenim znanostima, prije svega sociologiji, jedna od temeljnih ideja je da se društveni/klasni status pojedinca u većoj mjeri nasljeđuje, odnosno da klasni status naše obitelji utječe na naše životne prilike i “uspjehe”. Brojna istraživanja dokazala su vezu između prihoda odraslih osoba i prihoda njihove obitelji u djetinjstvu, kao i utjecaj stupnja obrazovanja roditelja na stupanj obrazovanja njihove djece, a posljedično i na razinu prihoda. Kao jedan od brojnih primjera može poslužiti veliko istraživanje socijalne mobilnosti u SAD-u provedeno 2014., koje je pokazalo da djeca bogatih roditelja imaju 8 puta veću šansu da završe fakultet od djece siromašnih roditelja. Unatoč tome, u javnom prostoru često kolaju ideje o lijenosti određenih nacija, etničkih skupina ili naprosto pojedinaca, čak i kada nisu određeni ničim drugim osim dobi, poput “maminih sinova” koji ne žele preseliti iz roditeljskog doma. Ako zanemarimo predrasude, u pozadini takvih stavova stoji negiranje društvene nejednakosti, odnosno činjenice da je za životni uspjeh u pravilu potrebno puno više od truda i volje.

Iako postoje istraživanja koja daju nijansiraniji uvid u mehanizme društvene nejednakosti, korisno je obratiti pažnju i na nove podatke Eurostata koji ukazuju na podudarnost obiteljske financijske situacije u djetinjstvu i rizika od siromaštva u odrasloj dobi. Ti podaci daju uvid u postojanje očite veze između financijske situacije odraslih osoba s njihovom obiteljskom pozadinom, kao i u intenzitet te povezanosti u svim državama EU. Među osobama čije je kućanstvo bilo u lošoj financijskoj situaciji kada su imali 14 godina, stopa rizika od siromaštva iznosi 20,3%, dok među osobama čija je obiteljska financijska situacija bila dobra kada su imali 14 godina stopa rizika od siromaštva iznosi 13,4%.

Foto: Eurostat.

Stopa rizika od siromaštva osoba s lošom financijskom situacijom u djetinjstvu varira od 10,2% u Češkoj do 40,1% u Bugarskoj, dok stopa rizika od siromaštva osoba dobre obiteljske financijske situacije djetinjstvu varira između 5,9% u Češkoj i 16,6% u Španjolskoj. U gotovo svim članicama Europske unije (svima osim Danske) stopa rizika od siromaštva viša je za osobe s lošom obiteljskom financijskom situacijom u prošlosti, no intenzitet te povezanosti također varira među pojedinim državama EU: najveće razlike u riziku od siromaštva između osoba s lošom i dobrom obiteljskom financijskom situacijom u prošlosti zabilježene su u Bugarskoj (27,6 postotnih bodova razlike), Rumunjskoj (17,1 pb) i Italiji (14,8 pb). S druge strane, najmanje razlike zabilježene su u Latviji (0,6 postotnih bodova), Austriji (0,7 pb), Estoniji (1,8 pb) i Finskoj (2 postotna boda). Ove razlike povezane su s raširenosti siromaštva u pojedinoj državi, kao i sa sustavima socijalne zaštite u pojedinim državama, koji imaju posredujuću ulogu između “bruto” i “neto” siromaštva, odnosno siromaštva prije i poslije socijalnih transfera. Budući da istraživanja pokazuju da je povezanost prihoda s prihodom roditelja intenzivnija ako se mjeri kroz više godina, za pretpostaviti je da Eurostatovi podaci, koji uzimaju u obzir financijsku situaciju obitelji u dobi kada je ispitanik imao/la 14 godina, donekle i umanjuju intenzitet kojim klasni status obitelji određuje kasniji klasni status pojedinca.