Drugi temat ovog ljeta bavit će se raznim oblicima nesigurnog rada. Udio radnika sa stalnim zaposlenjem, odnosno s ugovorom o radu na neodređeno je već više od desetljeća u padu, a istovremeno nesigurni rad postaje sve rašireniji. Pod nesigurnim radom u regionalnom kontekstu podrazumijevamo rad na određeno, agencijski rad, rad u nepunom radnom vremenu, sezonski rad, studentski rad, platformski rad ili rad u takozvanoj “gig ekonomiji”. Unatoč razlikama, tim je oblicima rada zajednička neizvjesnost i izostanak osnovnih prava vezanih uz stalne poslove. Zemlje regije prate, a u nekim slučajevima i predvode europski trend širenja nesigurnog rada: dok je udio privremeno zaposlenih radnika u Europskoj uniji 14%, u Hrvatskoj je privremeno zaposleno 20% radnika/ica, a u Srbiji 23%. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj i Srbiji više od trećine privremenih poslova bilo je sklopljeno na period kraći od tri mjeseca, što se smatra posebno nesigurnim oblikom zaposlenja – Hrvatska se prema učestalosti takvih ugovora o radu nalazi na prvom mjestu u EU.
Prateći mit koji služi kao opravdanje širenja takvih oblika rada jest onaj kako “u današnje vrijeme” čovjek više ne može očekivati da će raditi na istom radnom mjestu do mirovine. U toj sintagmi “današnje vrijeme” skriva se opreka spram nekadašnjeg socijalističkog sistema koji je (naivno) smatrao da se može oduprijeti zakonima vremena. Također, “moderni” oblici rada poput platformskog rada često se nastoje prikazati kao poželjni jer radnicima omogućavaju fleksibilnost radnog vremena, priliku da sami odluče koliko će raditi i slično. Međutim, do svih oblika nesigurnog rada dovele su konkretne politike fleksibilizacije radnih odnosa, a da je takvo stanje nepoželjno jasno svjedoče brojna istraživanja koja pokazuju da bi velika većina nesigurno zaposlenih radnika, da ima priliku, radije odabrala stalan posao.
Neke su industrije i zanimanja više obilježeni nesigurnim radom od ostalih, a raskorak između stvarnosti i mita o slobodi koju pruža rad u tim industrijama u tom je slučaju još izraženiji – osim već spomenutog platformskog rada, to je često slučaj i s radom u umjetnosti i kulturi. U sklopu temata naći će se tekstovi koji će pružiti uvid u to kako je raditi u filmskoj, glazbenoj i “kreativnoj” industriji, o platformskom radu, kao i intervju s prvim kolektivom seksualnih radnika/ica na Balkanu “STAR”.