Proteklih mjeseci, drugi najveći albanski grad potresa konflikt između građanskih i kulturnih udruga s jedne te gradske uprave i investitora s druge strane. Predmet sukoba je neobičan spomenik koji se planira na istaknutom mjestu. Iako spomenik po svemu sudeći ugrožava arheološko nalazište, grad ipak inzistira na njemu. Razlozi doduše nemaju previše veze s uređenjem gradskog okoliša.
Grad Drač je jedno od najstarijih naseljenih mjesta u Albaniji. Utemeljen još 627. godine pr.n.e. za vrijeme grčke kolonizacije Jadrana, ovaj je grad tijekom Rimskog, Bizantskog i Osmanskog Carstva bio važan lučki grad, sjecište mediteranske trgovine. Zbog toga je logično da se tu nalazi mnoštvo – kako otkrivenih, tako i neotkrivenih – arheoloških ostataka iz svih navedenih razdoblja. U studenom prošle godine gradska uprava ove najvažnije luke i drugog najvećeg grada u Albaniji odlučila je izgraditi ogroman spomenik u obliku jedra na gradskom bulevaru.
Odmah su mu nadjenuli ime Veliera, prema talijanskoj riječi za jedro. Nedugo nakon toga, pojavili su se i kritičari projekta koji su javno podijelili svoju zabrinutost. Naime, dio Veliere trebao bi biti izgrađen na lokaciji koja je zaštićeno mjesto kulturne baštine. Međutim, gradonačelnik Drača, Vangjush Dako, ignorirao je opomene i kritike. Unatoč velikoj zabrinutosti javnosti – građana Drača i nekih organizacija civilnog društva – gradonačelnik je odlučan u namjeri da nastavi s realizacijom projekta navodno zato što on doprinosi modernijem izgledu relativno zapuštenog grada.
Prvotno natezanje je trajalo nekoliko mjeseci. Civilne organizacije, osobito one zainteresirane za zaštitu kulturne baštine, te pravni stručnjaci, upozoravali su da će projekt vrlo vjerojatno uništiti antičke ostatke koji se još uvijek nalaze pod zemljom. I ne radi se samo o antici: pod prijetnjom su i druge važne dračke povijesne građevine, primjerice Venecijanski toranj, jedan od simbola grada koji ne privlači samo pažnju turista, već se i građani identificiraju s njim.
Sumnjivi izvođač
Projekt je naposljetku završio na sudu: građanske inicijative i udruge tužile su grad pokušavajući isposlovati zabranu projekta na spornoj lokaciji. No usprkos tri sudske presude koje su nalagale zaustavljanje gradnje, gradske vlasti i građevinska firma nastavljaju s radovima. Gradska je uprava naime u međuvremenu fingirala promjene u izvedbi projekta kako bi izgledalo da štiti antičke ostatke i brine za kulturnu baštinu. Nakon druge tužbe sud je stoga donio odluku i o zaplijeni strojeva izvođača radova. Na to su se grad i tvrtka naravno žalili, no sud sada inzistira na procjeni već počinjene štete na nalazištu prije nego što se ukine odluka o zapljeni strojeva.
Odlučnost uprave da provede projekt unatoč brojnim protivljenjima izaziva sumnje u njezine motive, koje su pojačane evidentnom netransparentnošću cijele stvari. Na primjer, procijenjeno je da će troškovi projekta iznositi desetak ili više milijuna eura, a firme s kojima je sklopljen ugovor – smatraju kritičari projekta – bliske su vladi u Tirani. Gradonačelnik Drača je naime iz stranke koja je trenutno vodi državu, socijalista (PS) Edija Rame. Nadalje, iste su firme izvođači u osporavanom projektu rekonstrukcije Skenderbegovog trga, središnjeg trga u Tirani. Uz sve to, za jedro u Draču angažiran je isti talijanski arhitekt koji je projicirao obnovu albanskog nacionalnog stadiona.
U svakom slučaju, ono što se događa u Draču nije izoliran slučaj. Tijekom posljednjih dvadeset godina, mnogo je građevinskih projekata izvedeno protivno zakonu o zaštiti kulturne baštine. Građevinari bi često tijekom raskopavanja nabasali na arheološke ostatke, ali bi uspjeli izigrati sve zakonske obaveze vezane uz zbrinjavanje te baštine.
Urbanistički kaos
Drač je grad koji je nakon Tirane doživio najveću ekspanziju građevinskog biznisa. Velik broj zgrada, od stambenih blokova do trgovačkih centara, izgrađen je bez poštivanja zakonskih obaveza, čak i onih koji nemaju veze s očuvanjem kulturne baštine. Dozvoljena je gradnja nebodera na veoma maloj udaljenosti od mora, na pijesku, što je rezultiralo nestabilnošću obale. Neke su ogromne zgrade podignute veoma blizu jedna drugoj, prisvajajući dijelove javnog prostora, primjerice pločnike.
Riječ je i o gradu koji je, barem prema javnoj percepciji, pod velikim utjecajem organiziranog kriminala. Prije svega se radi o trgovini drogom ili ljudima u svrhu prostitucije, a sumnja se da su građevinski projekti preferirana metoda “pranja novca”. Oni koji su se ranije bavili – pretpostavlja se – ilegalnim poslovima, sada kao građevinski investitori postaju viđena lica i poželjni suradnici političara. Među njima osobito se ističe Lulzim Berisha, koji je pušten iz zatvora prije sedam mjeseci. Kao navodni vođa organiziranog kriminala, svoj je posao uspješno vodio i iz zatvora.
Zanimljivo, njegovo se ime u tom smislu spominje i u izvještajima američke ambasade, no to nije spriječilo gradonačelnika da pomogne u njegovom ranijem puštanju na slobodu. Vangjush Dako je naime pisao sudu objašnjavajući da je Berishina obitelj veoma cijenjena u zajednici i da njihov sin treba biti rehabilitiran. U sklopu rehabilitacije, gradonačelnik je ponudio zapošljavanje Berishe u gradskoj upravi, u slučaju da ovaj ne uspije naći posao u privatnom sektoru. Nije stoga čudno što je povjerenje u dračke gradske vlasti nisko, posebice u gradonačelnika koji se percipira kao jedan od najkorumpiranijih političara u Albaniji.
Prazni trgovački centri
Svakako, ovaj fenomen se ne odnosi samo na primjer gradskih vlasti u Draču. Kriminalne aktivnosti, posebice one koje uključuju krijumčarenje droge, jedan su od glavnih oblika prvobitne akumulacije kapitala. Taj izvor je također jedan od razloga zašto drugi oblici akumulacije, poput izvlaštenja zemljišta, nisu do sada predstavljali tako velik problem.
Kapital akumuliran na ovaj način preplavio je posljednja dva desetljeća nekretninski i građevinski sektor. Gigantski trgovački centri, neuobičajeni za tako malu zemlju poput Albanije, izgrađeni su jedan za drugim. Posljednjih godina razni izvori (poput američke ambasade, europskih institucija, ali i domaćih aktera) izražavaju zabrinutost zbog širenja uzgoja i izvoza kanabisa koji organiziraju i provode kriminalne organizacije. Oporba to koristi da bi ustvrdila kako je bitan faktor koji je doprinio uvjerljivoj pobjedi Socijalističke stranke na lipanjskim parlamentarnim izborima novac iz tih ilegalnih izvora kojim je financirana kampanja. S tim su dakako povezana i uobičajena nagađanja o kupnji glasova.
Ove su godine tiranske vlasti, odnosno gradonačelnik Erion Veliaj, više nego udvostručili broj građevinskih dozvola u gradu. Očekuje se izgradnja još trgovačkih centara – dok istovremeno postojeći zjape prazni – kao i tisuće stanova kojima se već godinama ne može naći kupce. Po svemu sudeći, nalazimo se pred novom fazom građevinskog buma financiranog sumnjivim kapitalom. Mogu li prosvjedi poput ovih u Draču ugroziti ovaj uhodani model ostaje da se vidi.
S engleskog prevela: Anja Vladisavljević