politika
vijest

Snovi o podmorskoj nafti potiču teritorijalne sporove

Foto: AFP / Sakis Mitrolidis

Pomama za novim izvorima nafte i plina (prije svega onih pod morem i iz stijene škriljca) koja zadnjih godina potresa svijet i u regiji je potaknula nove granične konflikte i napetosti. Predviđajući skoru ekonomsku isplativost do sad neistraženih podmorskih polja u istočnom Sredozemlju, naftne su kompanije požurile osigurati dogovore o koncesijama od Jadranskog do Levantskog mora, obećavajući svugdje veliki i brzi prosperitet iz još neotkrivenih i neeksploatiranih izvora. No prepuštanje nacionalnog podmorja stranim koncesionarima, u koje su se posljednjih godina između ostalog upustile Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Grčka, Cipar i Izrael, otvorilo je pitanja preciznog razgraničenja među tim zemljama.

Pomorske granice nešto udaljenije od obale, ispostavilo se, nisu pedantno utvrđivane jer za tim nikada nije postojala prevelika potreba. To je očekivano izazvalo sporove gotovo na svakom području u kojem je provedeno parceliziranje za potrebe izdavanja koncesija. Osim formalnih izdavača koncesija javili su se i akteri sa spornom suverenošću, poput Palestine i Turske Republike Sjeverni Cipar. Na Balkanu je pak spor nastao između Hrvatske i Crne Gore, te Albanije i Grčke. Iako je javno čvrsto ostala na poziciji da je Hrvatska protivno međunarodnom pravu izdala koncesiju za njezin teritorij, crnogorska je vlada, prema svemu sudeći, dužnosnicima SAD-a i Njemačke tajno ponudila da odustane od svojih zahtjeva u zamjenu za ubrzanje euroatlantskih integracija iz čega se može pretpostaviti da je hrvatska vlast radila pritiske u tom smjeru.

Albanija i Grčka su pak proteklih dana razmjenjivale “diplomatske note” i otkazivale “službene sastanke” jer su obje zemlje već parcelizirale i pripremile za koncesiju područja na koja obje pretendiraju. Iako je pomorska granica između ove dvije zemlje bila utvrđena sporazumom još prije desetak godina, albanski je Vrhovni sud dogovor poništio, a njegova se odluka poklapa s povećanim interesom naftnih kompanija za izvorima u istočnom Sredozemlju. U međuvremenu ni na jednom od potencijalnih izvora nije započeta eksploatacija, niti je utvrđeno da bi takva eksploatacija bila isplativa.