Nedavne snježne neprilike ogoljele su nestabilnost makedonskog sustava opskrbe električnom energijom. Sustav je u privatnim rukama već desetak godina i to s naslijeđenom monopolnom pozicijom uslijed odgađanja liberalizacije tržišta. Makedonska vlada pritom balansira između ustupaka trenutnom vlasniku i koketiranja s liberalizacijom bez nuđenja vizije dugoročno održivog sustava opskrbe električnom energijom.
Stara izreka da snijeg ne pada da pokrije brijeg, već da otkrije tragove zvijeri bukvalno je potvrđena u Makedoniji početkom ove godine. Naime, u 15. godini XXI stoljeća, gotovo četvrtina teritorija te male južnoeuropske zemlje ostala je više dana bez struje. Najteže je pogođena regija oko Mavrova, gdje su lokalni stanovnici bez struje bili 11 dana.
Kolaps opskrbe energijom bio je rezultat snježnih padalina, koje su opet iznenadile Makedoniju krajem prošle godine. Naime, iako je snijeg padao samo nekoliko sati i iako visina snijega nije prešla više od 30-40 centimetara, činjenica da je snijeg padao u cijeloj zemlji potpuno je zbunila nadležne službe, koje su ostavile zemlju gotovo sasvim blokiranu uoči novogodišnjih blagdana.
Najgore su prošli stanovnici jugozapadnog dijela zemlje koji su ostali i blokirani i bez struje. Mještani su glavnu krivicu za nedostatak struje pripisali tvrtki EVN, koja drži monopol u distribuciji električne energije. Nekada snažan državni monopol ESM (Elektroprivreda Makedonije) prije otprilike desetak godina prodan je austrijskom EVN-u, koji unatoč najavljenoj liberalizaciji tržišta električne energije i dalje čvrsto drži monopol.
Privatizirani monopol
Gotovo cijela prošla godine prošla je u pripremi liberalizacije tržišta električne energije. Već je u travnju objavljeno da čak 222 tvrtke imaju pravo ulaska na tržište električne energije. Na prvi poziv Vlade prijavilo se i 19 javnih poduzeća, od kojih je 10 odmah dobilo ugovore za prodaju električne energije, a preostalih devet trebali su potpisati ugovore do kraja godine. Prema tadašnjim najavama, liberalizacija tržišta električne energije obećavala je smanjenje cijene za punih 30 do 70 posto, ali svakako i učinkovitiju i sigurniju isporuku. Prvim se najavama tvrdilo da će liberalizacija tržišta obuhvatiti prije svega velike klijente, ali i nezanemariv dio kućanstava i malih potrošača. Službene procjene predviđale su da će liberalizacija pokriti oko 60 posto ukupnog tržišta električne energije.
Dakle, napravljena su značajna ulaganja, investirano je u odnose s javnošću, objavljene su nove (niže) cijene električne energije, ali … Uvijek postoji neko “ali”. Koncem prošle godine, točnije u desetom mjesecu, Vlada je iznenada i ničim izazvana izišla s tvrdnjom da je liberalizacija tržišta električne energije odgođena! I to za punih pet godina. Ova odluka Vlade dolazi upravo na kraju procesa priprema novih dobavljača električne energije za uključivanje na tržište. Prema novom planu makedonske Vlade, liberalizacija tržišta električne energije odvijat će se u fazama, a prva etapa bi trebala početi 1. srpnja 2016, dok bi cijeli proces trebao biti završen 1. srpnja 2020. godine kada će i kućanstva moći kupovati električnu energiju od raznih ponuđača.
Ova odluka je objavljena 9. listopada, odnosno samo dan nakon objavljivanja izvješća Europske unije o napretku države. Simptomatično, jedna od rijetkih pozitivno ocijenjenih stvari u izvješću EU-a je upravo napredak u liberalizaciji tržišta električne energije. “Određeni napredak postignut je u području energetike, osobito u odnosu na daljnje otvaranje tržišta električne energije”, navodi se u izvješću Unije.
Odustajanje od liberalizacije
Prema riječima ministra gospodarstva u Vladi Republike Makedonije, Bekima Nezirija, liberalizacija tržišta električne energije se odlaže kako bi se zaštitio standard građana! “Ako se 1.1.2015. otvori tržište električne energije, najodgovornije tvrdim da će se cijena električne energije za kućanstva povećati od 17,7 do 20 posto”, kaže Neziri, objašnjavajući odluku Vlade.
Istini za volju, nikad nisu predočeni nikakvi proračuni koji bi pokazali zašto i kako će cijena električne energije porasti s liberalizacijom tržišta. Upravo ovaj nedostatak transparentnosti te nagla i iznenadna odgoda dugo pripremane liberalizacije potaknula je sumnje da se ne radi o skrbi za standard potrošača, već naprotiv – da se radi o zaštiti monopola EVN-a.
EVN i makedonska vlada imaju burnu povijest “suživota”. EVN je ušla u Makedoniju otprilike mjesec dana prije no što će sada vladajuća VMRO-DPMNE koalicija preuzeti vlast. Još dok su bili u oporbi, zaprijetili su da će ponovno razmotriti prodaju ESM-a, a zatim ju i poništiti. Prve godine vladavine VMRO-a, barem u aspektu odnosa s EVN-om, prošle su u tenziji, a s nekim problemima išlo se čak i na međunarodnu arbitražu. Ali, nakon kratkog perioda nesuglasica nastupila je neka vrsta medenog mjeseca. Na primjer, vlada je dobrodušno prihvatila sva povećanja cijene struje. Vlada nije imala ništa ni protiv ukidanja tarife takozvane “jeftine struje”, odnosno određenog perioda u toku dana u kojem su građani plaćali jeftiniji kilovat.
Protestni kontekst
Iako snabdijevanje strujom općenito nije bilo na visokoj razini, zadnji kolaps napajanja električnom energijom pokazao je sve slabosti ovdašnje politike u ovom sektoru. EVN objašnjava da je riječ o planinskim i teško dostupnim mjestima, na kojima je snijeg oštetio dalekovode i postrojenja, a njihovi timovi im nisu bili u mogućnosti prići i otkloniti oštećenja. To je, međutim, bila mala utjeha za lokalno stanovništvo, koje je više dana bilo ostalo bez kontakta s “vanjskim svijetom”, a u nekim slučajevima i bez grijanja, bez tople vode i svjetla (cijena svijeće u Mavrovu je dosegnula 10 eura po komadu).
Na valu makedonske vruće zime, dok uporno prosvjeduju studenti i profesori, honorarci zbog značajnog povećanja poreza, stečajci…, gotovo je bilo predvidljivo da će prosvjedovati i stanovnici pogođenih područja. Ono što ove prosvjede čini različitim od ostalih je činjenica da su trajali relativno kratko i da su ljudi ekspresno – dobili struju! Najprije su prosvjedovali stanovnici Prespe, zatim oni u okolini Ohrida i na kraju stanovnici općine Mavrovo-Rostuše.
Treba reći da u ovim općinama VMRO-DPMNE tradicionalno dobija sve izbore u postkomunističkoj Makedoniji, a prilično je simptomatično i to da je selo Rostuše, središte općine Mavrovo-Rostuše, ovih dana, nakon šest desetljeća obećanja, dobilo – vodovod! Bez obzira na sve, ugrožene su općine najavile sudske tužbe protiv EVN-a i zahtjev za naknadom štete.
U konačnici, gotovo je sigurno da će, na ovaj ili onaj način, i ovaj dio Makedonije ući u XXI stoljeće. Samo da ne padne snijeg.