rad
Hrvatska
vijest

Bitka za tržište smrti

Foto: Wikipedija

Kao što već svi i predobro znamo, prevladavajuća perspektiva razumijevanja društva u Hrvatskoj zasniva se na opreci država/tržište. Ta opreka je prilično jednostavna: tržišni akteri bi htjeli nešto raditi, a država ih sputava. Na tisuće načina. No u sektoru pogrebnih usluga situacija je nešto drukčija. Privatnicima nije problem inertna birokracija, već konkurencija u vidu komunalnih poduzeća.

Proces liberalizacije sektora traje još od devedesetih, ali još, prema privatnicima, nije odigran posljednji i ključni čin: micanje komunalnih poduzeća. Želja privatnika, a njih je u Hrvatskoj oko 350, što obrtnika što kompanija, vrlo je jednostavna: komunalna poduzeća neka se bave održavanjem groblja i uslugama pokapanja/kremiranja, ali sve izvan groblja, prijevoz pokojnika i prodaja pogrebne opreme, mora biti lišeno njihova utjecaja.

Nelojalna konkurencija

Naime, kako tvrde iz Udruge pogrebnika Hrvatske (UPH), a prenosi Poslovni dnevnik, komunalna poduzeća su privilegirana na tržištu. Pored toga što su financirana javnim sredstvima, monopolna pozicija u održavanju groblja predstavlja im prednost u odnosu na privatnike u ostalim uslugama vezanima za pogrebe. A to tržište vrijedi oko pola milijarde kuna. Dakle, nije čudo što privatnici žele otjerati komunalce.

Kao što smo spomenuli, proces liberalizacije traje već dugo. Čak 18 različitih zakona i normi je doneseno u tom smjeru zadnjih dvadesetak godina, ali nijednom stvar nije bila istjerana do kraja. Prije nekoliko godina se mislilo da će novi Zakon o pogrebničkoj djelatnosti to riješiti, ali na kraju nije donesena definitivna zakonska podloga kojom bi se komunalna poduzeća spriječilo u obavljanju pogrebnih usluga.

Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu

Sada tanku nadu privatnicima pruža prijedlog novog Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je prošao prvo čitanje u Saboru i trebao bi biti usvojen do ljeta. Iako se novim zakonskim okvirom predviđa nominalna zabrana komunalnim tvrtkama da se bave tržišnim djelatnostima, čini se da se opet pojavljuje “rupa”: naime, bit će im dozvoljeno osnivanje firmi kćeri za obavljanje takvih djelatnosti.

U Grupaciji održavanja groblja Hrvatske gospodarske komore, sazdanoj mahom od komunalnih poduzeća, smatraju da bi zabrana bila protuustavna i da bi dovela do otpuštanja preko 600 ljudi. Dakle, morat ćemo sačekati ljeto i drugo saborsko čitanje. S obzirom na to i da komunalna poduzeća brane samo svoj pristup tržišnim djelatnostima, možemo biti uvjereni da se šira pitanja neće postavljati.

Poput onoga: a zašto bi nešto što je neminovno kao smrt bilo prepušteno tržišnim bitkama, slobodnim ili neslobodnim, svejedno? Pogotovo ako znamo da ukupni troškovi pogreba, uključujući i grobno mjesto, iznose oko dvadesetak tisuća kuna. Ako čovjek ne bira hoće li umrijeti ili ne, onda ne zvuči baš uvjerljivo i slobodno da bira na tržištu i plaća usluge. Valjda bi društvo moglo financirati i pružiti ljudima dostojanstveniji ispraćaj.