politika
Hrvatska
vijest

Tržište mrtvih

Foto: Wikipedija

Iako nas mediji, političari i stručnjaci neprestano pokušavaju uvjeriti u suprotno, tržišta ne padaju spontano s neba niti su izraz ljudske prirode. Tržišta stvara država zakonskim rješenjima i drugim tipovima institucionalnih prilagodbi. U tom procesu, pogotovo u inicijalnoj fazi, redovito dolazi do tenzija i trenja. Vrlo plastičan primjer nam nude peripetije oko tržišta pogrebnih usluga u Hrvatskoj. Premda se radi o vrlo specifičnom tržištu – teško da može doći do značajnijeg opadanja potražnje – proturječja s kojim se suočavaju akteri ne odudaraju previše od drugih sektora.

Dakle, prošle je godine usvojen Zakon o pogrebničkoj djelatnosti. Plan je bio da se tržište potpuno liberalizira jer je do tada privatna inicijativa u obavljanju pogrebnih usluga ovisila o koncesijama koje su izdavali gradovi i općine. Trebala se ustanoviti jasna podjela rada: privatnici izvode usluge pripreme pogreba i prijevoza pokojnika, dok su komunalna društva zadužena samo za održavanje groblja i sam čin ukopa. Ili su barem privatnici tako mislili. No, u liberalizirano tržište sa svojom paletom usluga uključila su se i komunalna poduzeća.

400 milijuna kuna na pladnju

Kako prenosi T-portal rezimirajući sukob, privatnici su se prvo pobunili tvrdeći kako komunalna poduzeća nemaju što raditi na tržištu. “Komunalci” su odgovorili da su i oni trgovačka društva i da ih zakon ne priječi u tržišnom natjecanju. Predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske, Damir Sapanjoš, priznaje da su komunalna poduzeća trgovačka društva, ali ističe da predstavljaju nelojalnu konkurenciju budući da se radi o monopolistima koji se financiraju iz usluga koje plaćaju svi građani.

Ne čudi da su se tenzije digle jer se radi o tržištu koje godišnje vrijedi oko 400 milijuna kuna. “Komunalci” tvrde da ništa u zakonu ne zabranjuje njihov rad, bez obzira što su se pogrebne usluge zakonom prebacile iz komunalne djelatnosti u tzv. gospodarsku djelatnost. Spor se prenio i na razinu ministarstava. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja stalo je na stranu “komunalaca”, dok se privatnici pouzdaju u “njihovu” ministricu Martinu Dalić s kojom će uskoro imati i sastanak. Premda se možemo složiti s tvrdnjom da komunalna poduzeća privatnicima predstavljaju nelojalnu konkurenciju u kontekstu liberaliziranog tržišta, pravo je pitanje zašto su uopće pogrebničke usluge na tržištu, bilo ono slobodno ili ne.