klima
vijest

Otkud opet zima?

Foto: AFP / Afton Almaraz

U svojim jučerašnjim vijestima, Hrvatska radiotelevizija ponudila je originalno objašnjenje za nedavne poplave u pounjskom mjestu Hrvatskoj Kostajnici – krivi su “zeleni”. Prema izjavama jednog lokalnog sugovornika HRT-a, Kostajnica je davno trebala dobiti nasip, ali su “pojedinci sprječavali taj nasip zbog vrba, da se ne ruše vrbe, da to zeleni brane, da ovo da ono i sad zato imamo te poplave”. Tako je lokalna priča bez previše detalja trebala objasniti katastrofu koja je proteklih dana pogodila ovo mjesto, zajedno sa sasvim udaljenim selima i područjima, poput npr. Kosinjske doline u 200km udaljenoj Lici, ili nešto bližem Karlovcu i Jasenovcu. Iako o stanju vrba u tim mjestima nismo saznali ništa.

Da stvar za zaštitnike prirode bude gora, oni neprestano tvrde da postoji nekakvo globalno zatopljenje, a do poplava nije došlo toliko zbog topline, koliko zbog iznenadnog hladnog vala i velike količine snijega koja je pala krajem veljače i tijekom ožujka, kada bi zima već trebala biti na izmaku. Evo i svega nekoliko dana uoči kalendarskog početka proljeća, zahvaća nas novi hladni val s novim snijegom umjesto navodnog zatopljenja. Taj je “argument” protiv klimatskih promjena doslovno potegao američki predsjednik Donald Trump tijekom prosinca prošle godine, u periodu koji je rušio rekorde niskih temperatura na istoku Sjeverne Amerike, zaključivši kako bi bilo dobro da malo globalno zatopli, pa je sva sreća što je SAD izašao iz tzv. Pariškog dogovora.

Žrtve najsiromašniji

No umjesto da ih osporavaju, iznenadni valovi hladnoće i snijega zapravo dokazuju klimatske promjene. Srećom, klimatološka se znanost ne mora oslanjati na seoske legende ili pogled kroz prozor da bi objasnila vremenske fenomene, koliko god nas mediji i političari povremeno uvjeravali u suprotno. Kako upozorava Stefan Ramsdorf s potsdamskog Instituta za klimatološka istraživanja, i aktualni hladni val, kao i oni krajem veljače u Europi i krajem prosinca u Sjevernoj Americi, posljedica su specifičnog fenomena slabljenja polarnog vrtloga. Naime, polarni vrtlog je područje niskog atmosferskog tlaka iznad sjevernog pola, odnosno ciklona u kojoj cirkulira hladni zrak. Nju u pravilu na tom mjestu zadržavaju velike temperaturne razlike između pola i okolice.

No zagrijavanje, osobito oceana, dovelo je do slabljenja temperaturne “ograde” između polarnog vrtloga i okolnih područja, što omogućava da se polarni zrak spušta u Europu, Aziju ili Sjevernu Ameriku sve do Kariba i Mediterana, dok polarno područje istodobno po toplini ruši sve rekorde. Naravno, taj fenomen nije nov, no Marlene Kretschmer s istog instituta je u sklopu svoje doktorske disertacije pokazala kako je veća učestalost i dulje zadržavanje raspada polarnog vrtloga jasan znak klimatskih promjena. Primjer urušavanja obiteljskih kuća tijekom nedavnih poplava u Kostajnici ili ovih dana u Kosinjskoj dolini još jednom pokazuje kako su žrtve ovih klimatskih procesa uvijek najsiromašniji i oni koji najmanje utječu na njih.

Naravno, Hrvatska ne sudjeluje presudno u globalnim klimatskim promjenama. Ali je ipak indikativno da je ovo država koja je nedavno olakšala uvoz automobila koji su “izbačeni” iz Njemačke te proglasila terminal za uvoz ukapljenog plina “strateškim projektom” koji će slijedom toga dobiti svu državnu potporu i zaštitu. Istodobno, žrtvama poplave u Kostajnici dodijeljeno je po 1.000kn jednokratne pomoći. A kao krivci za probleme proglašeni su – “zeleni”.