Ruta kretanja izbjeglica koje bježe pred ratom i klimatskim promjenama pogođenih krajeva poput Sirije ili Afganistana, od srijede skreće prema Hrvatskoj. Nakon zatvaranja mađarske granice izbjeglice su autobusima preusmjeravane iz Preševa – na granici Srbije i Mađarske, do Šida – na granici Srbije i Hrvatske. Izbjeglice su prepuštene sebi i krijumčarima ljudi. U kaosu nebrige vlasti za nezaštićene i ugrožene ljude, dobro su se međutim, snašli autobusni prijevoznici koji su se organizirali i prijevoz od Preševa do Šida za put od otprilike 6 sati, naplaćuju 25 – 35 eura, javlja N1.
Ovako organizirani autobusi izbjeglice dovoze blizu hrvatske granice te im čini se, savjetuju ili oni ili krijumčari ljudima, da granicu, umjesto na označenom graničnom prijelazu, pređu na neoznačenim lokacijama poput u medijima dosta spominjanih polja kukuruza. U istim poljima izbjeglice dočekuje hrvatska policija te ih prevozi do Tovarnika gdje su Crveni križ i Državna uprava za zaštitu i spašavanje već uspostavili punktove na kojima dijele hranu i osiguravaju zdravstvenu zaštitu. Rizik prelaskaa ove granice na neoznačenim mjestima leži u nerazminiranim minskim poljima. Kako bi se spriječile katastrofalne posljedice, aktivisti medijima i putem društvenih mreža šire informacije o tome gdje se točno minska polja nalaze, a karte minskih polja dostupne su i na stranicama Hrvatskog centra za razminiravanje.
Nakon što se izbjeglicama pruži pomoć, organizirano se autobusima prevoze u Sisak (smještaj je predviđen u vojarni Viktorovac, a koordinaciju pomoći organizira Crveni križ) ili Kutinu odakle će biti razmješteni u policijske smještajne kapacitete, javlja HINA. Istovremeno, iz Zagreba je ranije popodne za Vinkovce krenuo vlak za prihvat izbjeglica s 11 vagona i kapacitetom od 600 sjedećih mjesta. Iz Hrvatskih željeznica nisu ništa kazali o tome kamo će taj vlak odvesti prve izbjeglice. Srednjostrujaški mediji počeli objavljivati pretpostavke o tome da će se vlak vratiti u Zagreb, a izbjeglice smjestiti u prihvatni centar u Dugavama.
Populizam i skupljanje političkih bodova
Gradonačelnik grada Zagreba kazao je da je Zagreb spreman u roku od 48 sati prihvatiti cijelu kvotu koju je Europska unija namijenila Hrvatskoj. Da li je ovo točno, ili se radi o samo još jednoj gradonačelnikovoj populističkoj izjavi pokazat će se uskoro. Sigurno je da određeni broj izbjeglica može smjestiti u prihvatni centar u Dugavama koji ima kapacitete za prihvat 600 osoba. Ostale gradonačelnik čini se, planira smjestiti u dvorane u kojima im se može osigurati zaštita od loših vremenskih uvjeta.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je danas u Saboru da Hrvatska u idućih nekoliko dana očekuje priljev čak četiri tisuće izbjeglica, a u prvih nekoliko sati otkad je ruta skrenuta preko Hrvatske, u državu je ušlo tek nešto manje od 200 ljudi. Načelnik stožera zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije Zdravko Kelić potvrdio je u srijedu da su prema Ježevu, Sisku i Kutini krenula tri autobusa s izbjeglicama. “Ekipe za prihvat izbjeglica za sada dobro odrađuju posao, a mogu prihvatiti i zbrinuti onoliki broj izbjeglica koliko ih je u stanju MUP obraditi”, rekao je Kelić te dodao da se ne isključuje mogućnost otvaranja novih prihvatnih centara duž granice sa Srbijom ukoliko izbjeglice krenu primjerice prema Bajkovu ili Iloku, prenosi N1.
Situacija se mijenja iz sata u sat, a hrvatske vlasti zasad odbacuju mogućnost negativne reakcije na izbjeglice. Premijer Zoran Milanović u Saboru je kazao kako Hrvatska neće graditi nikakve ograde prema susjedima, no ne zato što smo spremni integrirati izbjeglice u društvo, nego jer to “šalje lošu poruku”. Također je kazao da će Hrvatska pružiti utočište ljudima koji to žele, neovisno o religijskoj, etničkoj i bilo kojoj drugoj podjeli, naglasivši ipak da su građani u Hrvatskoj kršćani, čime se vjerojatno pokušao na sebi svojstven način dodvoriti i nešto desnijem glasčkom tijelu. Najgore se ipak u cijeloj strci snašla predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja je požurila sazvati Vijeće za nacionalnu sigurnost naglasivši kako ne želi da se u Hrvatskoj ponove slike iz Mađarske ili Makedonije ali ipak proglasivši situaciju sigurnosnim rizikom. Kontradikcija njezinih izjava i reakcija leži u činjenici da ni u Mađarskoj ni u Makedoniji izbjeglice nisu tukli civili (oni su im pomagali) već upravo državni sigurnosni organi ekvivalentni ovima koje predsjednica želi sazvati kako bi navodno spriječila upravo situaciju koja se ne može dogoditi osim ako je vladajući ne odobre.
Istovremeno na granici Mađarske i Srbije situacija sve više eskalira. Izbjeglice koje su ostale zaglavljene na “ničijoj zemlji” između ove dvije države ostaju bez hrane radi čega situacija postupno eskalira. Nekoliko tisuća ljudi okuplja se na tom mjestu, a lokalni aktivisti pozivaju sve ljude da dođu i donesu hranu i osnovne higijenske potrepštine. Podsjetimo na kraju da su balkanske zemlje u pravilu tranzitne za izbjeglice kojima je cilj stići u krajeve Zapadne i Sjeverne Europe, primarno Njemačku i Skandinavske zemlje te je otežavanje ljudima ovog puta potpuno neprihvatljivo na svim razinama, od vrijednosnih do operativnih.