U petak, 23. svibnja, na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu održano je ročište još jedne aktivistice koja je prošlog mjeseca sudjelovala u mirnom prosvjedu ispred Ministarstva vanjskih poslova protiv upletenosti Republike Hrvatske u genocid u Gazi. Riječ je o osmom ročištu u nizu jer je MUP protiv aktivistica pokrenuo 17 odvojenih postupaka, što odvjetnici okrivljenica tumače kao pokušaj fragmentacije i izoliranja. Kako se sporni postupci dotiču temeljnog ljudskog prava na izražavanje vlastitih mišljenja povodom zločina nevjerojatnog razmjera, suđenje je privuklo pažnju medija, a na svim su ročištima prisutni bili i predstavnici ureda pučke pravobraniteljice.
“Imamo pravo na slobodu govora i javni prosvjed i nismo kršili zakon, prema tome smatram da je postupanje policije ovdje bilo nepravedno i nelegitimno. Daljnje postupanje nakon privođenja je bilo potpuno nehumano, iživljavanje nad ljudima koji su prosvjedovali za plemenit cilj”, istakla je okrivljenica na početku ročišta, referirajući se na tretman koje su aktivistice doživjele u I. policijskoj postaji, te kasnije u Oranicama. Već je poznato da su bile natiskane u kavez, te da im je bio onemogućen pristup hrani i vodi, no okrivljenica je na ročištu otkrila da su doživjele i ciljanu dehumanizaciju s komentarima poput “je li vam dobar kavez”, te iskazima u kojima su nadležni policijski djelatnici priznali uhićenima da će papirologiju usporiti ne bi li ih zadržali čim duže.
Sve se ovo odvilo, priopćili su odvjetnici, a da prosvjednicama nije obrazloženo zašto su uhićene, što će reći da je pod upitnik stavljen sam čin privođenja aktivistica. Niti su im navedeni konkretni članci zakona prema kojima ih se privodi, niti im se na njihove upite o razlogu privođenja odgovorilo. Prema odvjetnicima taj razlog ne postoji jer su ljudi slobodni javno se okupiti i izraziti nezadovoljstvo spram određenih politika, a aktivistice pritom nisu blokirale jedan od pet ulaza u zgradu kroz koji djelatnici prolaze, već protokolarni ulaz koji se ne koristi. Obrana je tako zaključila da je optužba za remećenje javnog reda i mira neutemeljena, dok druga optužba, ona o oglušivanju na zapovjedi policije, ne može biti legitimna s obzirom na to da optuženicama nije jasno iskomunicirano koji zakon krše. Ništa od toga uopće ne ulazi u problematiku slobode govora u kontekstu aktualnog sudjelovanja Ministarstva vanjskih poslova u istrebljenju naroda, odnosno prosvjedovanja kao ilegalnog čina u međunarodnom pravu.
“Postoji Ustavom zajamčeno pravo na slobodu izražavanja misli. Svaki način na koji se ljudsko biće može izraziti je dopušten”, objasnio je odvjetnik Ivan Vrdoljak.
“Ne može se kažnjavati građane koji koriste svoja prava. Nisu prava samo na papiru tako da bi Hrvatska zadovoljila, primjerice, uvjete za ulazak u Europsku uniju. Suštinski, građani moraju moći slobodno sudjelovati u mirnom prosvjedu bez straha od zatvaranja”, podcrtala je odvjetnica Lina Budak.
Djelatnik MUP-a u ulozi tužitelja povremeno se uključio u raspravu. Na pitanje o tome kako su prosvjednici slali poruku Ministarstvu dobio je konkretan odgovor, a njegov navod da su uhićene samo aktivistice koje su sjedile na stepenicama odvjetnici su brzo demantirali. U više navrata tužitelj je osporavao pitanja koja su odvjetnici postavljali okrivljenicama, no sutkinja Marijana Đurinac ih je dozvolila. Vrdoljak i Budak su kasnije u razgovoru za H-Alter naveli kako su općenito zadovoljni s pravičnosti i transparentnosti procesa, a na kraju ročišta su se i zahvalili sudu što otvoreno i javno vodi postupke. Povod za optimizam također se nalazi u četiri dosadašnje nepravomoćne presude, sve redom oslobađajuće. Premda je tužitelj najavio da će MUP uložiti žalbu, zasad je izgledno da će prema postavljenom presedanu idućih 13 presuda prevagnuti u korist prava na mirni prosvjed kojim se iskazuje protivljenje kolektivnom pokolju koji, u trenutku pisanja ovog teksta, broji preko 55.000 žrtava, od kojih trećinu čine djeca.