Za nama je obilježavanje blagdana Svih svetih, a Matea Grgurinović prigodno se pozabavila pitanjem cijene smrti. Njezino istraživanje možemo sažeti parafrazom Jesenjina: Živjeti nije jeftino na ovom svijetu, ali ni umrijeti baš nije najjeftinije.
Umrli ste, i što sad? Vaši problemi su gotovi, ali za vašu obitelj tek kreću jer kao i sve u ovom društvu, i smrt košta. Često se priča o tome koliko je skup život. Tako je, prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ukupna vrijednost košarice 103 odabrana proizvoda (roba i usluga) u rujnu 2022. bila 944,77 eura (7.118,37 kuna), u svibnju 2023. 975,30 eura (7.348,40 kuna), a u lipnju 2023. 973,35 eura (7.333,71 kunu). O tome koliko košta pogreb priča se nešto manje, iako troškovi takvog tipa mogu napraviti popriličnu udubinu u budžetu kućanstva.
Obično se, također, kaže kako smo u smrti svi jednaki. Ali, nekako se ne čini da je to točno – neki umiru u bolnici, na palijativnoj skrbi, okruženi obitelji i medicinskim radnicima koji im mogu pomoći utišati bol. Drugi, pak, umiru na ulicama, u policijskim postajama ili neimaštini. Možda smo ipak jednaki tek nakon smrti, kad nas više uopće nema.
Cijena smrti
Koja je vrijednost košarice smrti? Kako se navodi na stranici Savjeti.hr, cijena pogreba ovisi o mnogo faktora kao što su kvaliteta i cijena lijesa, izvođenje glazbe i slično. Najveći dio troškova tzv. klasičnog pokopa otpada na kupnju i uređenje grobnog mjesta. Cijene se jako razlikuju od grada do grada, s time da cijene u većim gradovima, kao što je primjerice Zagreb, prelaze i 13.000 eura (odnosno 100.000 kuna). Savjeti.hr pišu da se stoga mnogi građani sve više odlučuju za kremiranje, kao bitno povoljniju opciju – dok je u Njemačkoj postotak kremiranih pokojnika oko 50 posto, kao i u Zagrebu, u Sloveniji je kremirano 88 posto pokojnika, a u Švedskoj čak 95 posto. Cijene grobnih mjesta znatno se razlikuju ovisno o lokaciji groblja, položaju grobnog mjesta (zona) i vremenu kupnje, piše tportal. Zemljišta na kojima se nalaze grobovi u vlasništvu su gradova i općina, a njima upravljaju specijalizirana komunalna poduzeća koja ustupaju slobodne grobove po utvrđenim tarifama.
Ta gradska komunalna poduzeća na korištenje ustupaju nove grobove ili napuštene. Grob je napušten ako netko deset godina nije plaćao grobnu naknadu, a može se dodijeliti drugoj osobi ako je prošlo 15 godina od posljednjeg ukopa na grobno mjesto, odnosno 30 godina od posljednjeg ukopa u grobnicu.
Kako navodi tportal, cijene grobnih mjesta znatno se razlikuju ovisno o lokaciji groblja, položaju grobnog mjesta (zona) i vremenu kupnje. Grobna mjesta za klasični ukop u pravilu su skuplja od onih za polaganje urni, a cijene su povoljnije ako ih kupujete prije smrti, tj. prije ‘5 do 12’. Najskuplja su grobna mjesta na Mirogoju i tu se cijene kreću od 1.866 eura za klasično grobno mjesto u šestoj zoni do 12.277 eura za mjesto unutar Velikih arkada. Grobna mjesta za urne kreću se od 614 eura (VII. zona) do 921 eura za kolumbarijsku nišu s pretincima za urne.
Klasično grobno mjesto može se kupiti za 1.244 eura, a kolumbarijsku nišu za urnu za 830 eura. Povoljnija grobna mjesta mogu se naći na Markovom polju i okolnim zagrebačkim grobljima, na kojima se cijene klasičnih grobova kreću od 332 eura (II. zona Malih groblja i III. zona Markovog polja) do 1.244 eura (I. zona Markovog polja). Grobna mjesta za urne iznose od 307 do 614 eura. Što se betonskih grobnica tiče, cijena zavisi od kvalitete materijala i veličine grobnice i varira od 2.986 do 24.886 eura.
Oko trećine troškova otpada na komunalne usluge gradskih tvrtki, koje obuhvaćaju preuzimanje, ispraćaj i sahranu pokojnika, a druge dvije trećine na pogrebnu opremu i ostale komercijalne usluge. Morate misliti i na cijenu objave osmrtnice u novinama. Recimo, objava smrti u Slobodnoj Dalmaciji koštat će 10.22 eura za objavu do 50 riječi te 12.48 eura za objavu od 51 do 70 riječi. Osmrtnica na pola stranice košta 1.702 eura ako objava ide u ponedjeljak, utorak, srijedu, petak i nedjelju, a čak 2.243 eura za objave četvrtkom, subotom i blagdanom.
Kao što smo rekli, ako želite jeftinije, onda je kremiranje za vas! Kako se također navodi na stranici Savjeti.hr, cijena kremiranja s ispraćajem kreće se između 330 i 350 eura. Uz to, plaća se i urna za pepeo koja se može naći po najnižoj cijeni od oko šezdesetak eura.
Pepelom u urni ne možete slobodno raspolagati, pa se on mora držati doma, ukopati unutar groblja ili posipati u ružičnjaku. Uz Krematorij u Zagrebu, u Hrvatskoj postoji još samo jedan – onaj u Osijeku koji je otvoren 2021. godine. Zbog te činjenice u troškove kremiranja treba uračunati i trošak prijevoza tijela do Zagreba ili Osijeka. U potonjem gradu očekuju kako će se veliki dio ljudi u krugu od 100 kilometara odlučiti za uslugu kremiranja u Osijeku, pogotovo kada se u obzir uzme porast trenda kremiranja.
Ako pokojnik nema obitelj ili oni ne žele ili ne mogu podmiriti troškove ukopa, prema Zakonu o socijalnoj skrbi socijalno ugroženim osobama omogućeno je podmirenje osnovnih troškova sprovoda. Onda se podmiruju troškovi lijesa, pogrebnog znaka i ukop u zemljani grob koji je smješten na posebnim parcelama gradskih groblja.
Standard paket i deluks
Kako je za Dnevnik.hr pojasnio predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske (UPH) Damir Sapanjoš, pogreb je najskuplji u gradovima gdje komunalne gradske tvrtke drže groblja, a najjeftiniji u mjestima gdje groblja drže Mjesni odbori i bratstva koji sami vrše ukop ili ukop vrše privatni pogrebnici s ugovorom ili koncesijom. Iznos “standard” paketa pogreba uključuje sljedeće: drveni i limeni lijes s osnovnom garniturom, papuče, grobnu oznaku ili križ, osmrtnice, prijevoz na području Zagreba, obavijest za novine, aranžman za lijes, glazbu ili pjevanje, troškove ukopa na groblju. Sve drugo, kao što su oblačenje pokojnika, bolji drveni lijes, korištenje rashladne komore na više dana, cvijeće, dodatni oglasi u novinama, kupovina grobnog mjesta, karmine i slično, smatra se “nadstandardom”, pa se time i bitno povećavaju troškovi.
Ako trebate prevesti ostatke pokojnika, i to ćete platiti. Ako želite glazbu na pogrebu, i to ćete platiti, a cijena glazbe ovisit će o broju i kvaliteti izvođača, pojašnjava Sapanjoš. Za klapsko izvođenje tri pjesme iz redovnog repertoara platit ćete minimalno 160 eura (1.200 kn), dok je limena glazba najmanje 212 eura (1.600 kuna), a posebne želje poput solo izvedbi dodatno se naplaćuju.
Ako pak volite planirati, tu je za vas Posmrtna pripomoć koja sa svojom uslugom ‘Planiraj unaprijed’ omogućuje da pogreb koji će se desiti u budućnosti platite po današnjim cijenama. Kako se navodi na njihovim stranicama, ta udruga osnovana je 1931. godine, kada je grupa entuzijasta iz Zagreba, a po uzoru na Bečko pogrebno društvo, odlučila da i u svom gradu osnuje ustanovu socijalno-karitativnog karaktera koja bi svojim djelovanjem pomagala članovima u njihovim najtežim trenucima.
Udruga je u više navrata mijenjala i svoje ime, kažu, ali ističu kako je tradicija solidarne posmrtne pripomoći članovima u slučaju smrti bila i ostala temeljna odrednica njezina djelovanja. U razdoblju od 1931. do 2021. godine Udrugu je zauvijek napustilo više od 180.000 članova za koje je organiziran dostojan ispraćaj prema standardu “Posmrtne pripomoći”, dok Posmrtna pripomoć trenutačno broji više od 242.000 članova. Međutim, mjesečna članarina pokriva tek dio troškova pogreba, a ostalo se pokriva iz vlastitog džepa, tako da cijena smrti čak i u najjeftinijoj varijanti iznosi oko 3.330 eura, kako je prije sedam godina po ondašnjim cijenama izračunala Ivana Hanaček.
Ipak nismo jednaki, čak ni u smrti. Izgleda da neki seoski običaji prikupljanja sredstava za obitelj preminulog itekako imaju smisla, jer i u smrti je solidarnost bitna.