Kompanije koje imaju povijest kršenja zakona o radu i razbijanja sindikata primile su preko mlijarde eura bespovratnih sredstava Europske komisije tijekom posljednjeg desetljeća, navodi se u izvješću Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) koje naglašava nužnost postavljanja socijalnih uvjeta za dobivanje javnog novca. ITUC je prošlog petka (30. lipnja) objavio ovogodišnji Globalni indeks prava koji mjeri razinu radničkih i ljudskih prava, a u sklopu indeksa objavljena je lista 15 kompanija koje su kršile zakone o radu u 2023. Na popisu su velika imena kao što su Amazon, Ryanair i IKEA, a kršenja zakona o radu uključuju otpuštanja radnika u štrajku i odbijanje kolektivnih pregovora.
Samo je Ryanair dobio 962 milijuna eura od 2014. u okviru programa Connecting Europe Facility i kroz program Horizon za istraživanje sigurnosti pilota. U lipnju 2022. Ryanair je odbio pregovarati sa španjolskim zrakoplovnim i kabinskim radnicima u štrajku te je pokrenuo disciplinske mjere protiv štrajkača. IKEA je optužena da je otpustila sindikalista Dariusza Kawku, čelnika poljskog sindikata “Solidarność” bez prethodne najave, zanemarujući zakonsku zaštitu koju poljski zakoni jamče sindikalnim čelnicima. IKEA je dobila gotovo 30 milijuna eura kroz istraživački program Horizon 2020. U izvještaju o Globalnom indeksu prava može se pronaći još niz primjera razbijanja sindikata i kršenja zakona o radu u Španjolskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Belgiji i Poljskoj u 2023.
Glavna tajnica Europske sindikalne konfederacije (ETUC) Esther Lynch izjavila je: “Korporacije [navedene u indeksu] prekršile su najosnovnija radnička prava i uključile se u namjerne i agresivne taktike razbijanja sindikata, poput otpuštanja i discipliniranja radničkih predstavnika ili podržavanja žutih sindikata”. Glasnogovornik Europske komisije rekao je za EURACTIV da se tvrtke u prijavi na sredstva Europske unije moraju obvezati da će se pridržavati važećih zakona, uključujući socijalne i radne konvencije, kako bi dobile sredstva EU. Komisija u nekim slučajevima može zatražiti od ponuditelja objašnjenja u vezi usklađenosti s obvezama u područjima ekološkog, socijalnog i radnog prava, ali u pravilu to nije preduvjet za dobivanje sredstava.
Europska sindikalna konfederacija sada poziva na reviziju pravila o javnoj nabavi. U Akcijskom programu usvojenom prošlog mjeseca na godišnjem kongresu ETUC-a, sindikati su zahtijevali da “samo poduzeća koja poštuju radnička i sindikalna prava, pregovaraju sa sindikatima i čiji su radnici obuhvaćeni kolektivnim ugovorima, dobiju pristup bilo kojem obliku javnih sredstava”, što bi se odnosilo i na novac nacionalnih vlada i novac Europske unije. Povjerenik EU za socijalna prava Nicolas Schmit podržao je ove prijedloge: “Ako ne plaćate poštene plaće, ako isključujete sindikate, ako odbijate kolektivno pregovaranje, ne možete biti dio javne nabave,” rekao je, govoreći na kongresu ETUC-a, “ovo je javni novac koji se ne može trošiti na one koji ne poštuju zakon.“ Europska unija ne bi bila prva koja bi implementirala klauzule o socijalnim uvjetima vezanim uz javna sredstva: SAD je 2022. donio Zakon o smanjenju inflacije (IRA) koji obećava subvencije i porezne poticaje za tzv. clean tech kompanije, a među uvjetima za dobivanje poticaja su zapošljavanje sindikalno organiziranih radnika, zaštita sindikata i visoki radni standardi.