Darko Andonovski donosi pregled podataka o potrošnji kućanstava u Makedoniji koji pokazuju da se od 2014. do 2022. kontinuirano smanjuje potrošnja na kulturna događanja, a povećava potrošnja na alkohol i duhan.
U Makedoniji se sve češće može vidjeti slika ljudi koji sjede na klupi u nekom parku, u kvartu u kojem žive, ili ispred neke trgovine, i konzumiraju alkohol. Najviše se pije rakija, kupljena “na crno” od nekog individualnog proizvođača, koja je najčešće sumnjive kvalitete. Ali, pije se i pivo, vino… S druge strane, sve je rijeđa slika iz ne tako davne prošlosti, kada se prije početka predstave u kazalištu, koncertnoj dvorani ili kinu, mogla vidjeti masa ljudi kako čeka na ulazak.
Za veliki broj građana Makedonije redovit odlazak u kino, kazalište, operu, balet ili na glazbeni koncert sve više postaje pusta želja jer u obiteljskom proračunu, preopterećenim izdatcima za prehranu i režijskim troškovima, ne preostaje dovoljno novca za posjet kulturnim događanjima. Ako ulaznica za kino projekciju ili kazališnu predstavu u prosjeku stoji najmanje 300 denara (oko pet eura), četveročlana obitelj samo za ulaznice treba izdvojiti 1200 denara (oko 20 eura). U današnjim uvjetima posjećivanje kulturnih događanja četiri puta mjesečno koštalo bi gotovo stotinu eura, ili otprilike oko 20% prosječne plaće isplaćene u Makedoniji, što je snažan udar na obiteljski budžet koji može znatno osiromašiti trpezu jedne prosječne makedonske obitelji.
Ako se pri tome uzme u obzir da je Makedonija mala zemlja i da u većini manjih gradova nema bioskopa i kazališta, kao i da se opera i balet mogu pogledati samo u glavnom gradu, onda postaje jasno da je za veliki broj obitelji iz unutrašnjosti zemlje odlazak na ovakve događaje na granici nemoguće misije. Naime, oni trebali bi izdvojiti još više novca za prijevoz do Skoplja ili nekog od većih gradova.
Gotovo polovica obiteljskog proračuna odlazi na hranu
Statistički podaci potvrđuju da troškovi prehrane prosječnog makedonskog kućanstva rastu, a da se istovremeno smanjuju sredstva koja se troše za kulturu. Naime, novi podaci Državnog ureda za statistiku pokazuju da je prosječna makedonska obitelj u 2021. godini ukupno raspolagala s oko 8.186 eura. Od ukupno raspoloživih sredstava, oko 5.700 eura utrošeno je za osobnu potrošnju (hrana i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća, stanarine i režije, kućanstvo, zdravstvo, komunikacije, rekreacija i kultura, restorani i hoteli i ostala dobra i usluge). Od toga je oko 2.682 eura, iskorišteno samo za hranu i piće, odnosno 47,1 posto ukupne potrošnje kućanstva.
Usporedba pokazuje da su u 2014. ukupna sredstva kojima se prosječna obitelj koristila iznosila oko 5.787 eura, što je više nego 2021., a na hranu i piće otpada 37,2 posto, odnosno oko 2.155 eura, što je manje u odnosu na 2021. Značajno je to da je 2014. godine za rekreaciju i kulturu utrošen 201 euro ili 3,5 posto ukupnih sredstava godišnje, a 2021. godine za istu namjenu utrošeno je 79 eura ili 1,4 posto ukupno utrošenih sredstava. Pritom valja naglasiti da je smanjenje postotka iskorištenih sredstava za rekreaciju i kulturu kontinuirano svake godine od 2014. godine, što bi značilo da nije uzrokovano pojavom pandemije kada većina građana iz razumljivih razloga i zbog ograničenja nisu išli na događanja u zatvorenim objektima.
Vrlo je različita situacija s raspodjelom iskorištenih sredstava prosječnog kućanstva u Europskoj uniji, ali i u drugim bivšim članicama Jugoslavije poput Hrvatske i Slovenije. Naime, prema novim podacima Eurostata, najveća stavka od 25 posto u izdacima EU kućanstava u 2021. bili su troškovi stanarine, vode, struje, plina i ostalih goriva, odnosno tzv. komunalni ili režijski troškovi, a na drugom mjestu je stavka hrana i bezalkoholna pića, koja je činila samo 14,3 posto ukupnih izdataka prosječne europske obitelji. I obitelji u Sloveniji i Hrvatskoj na hranu i bezalkoholna pića troše puno manje od Makedonaca. Slovenci su u tu svrhu u 2021. potrošili 14,4 posto, a Hrvati 19,5 posto ukupno utrošenih sredstava. Kad je riječ o stavci rekreacija i kultura, u EU je to 8 posto, u Sloveniji 7,9 posto, a u Hrvatskoj 8,5 posto ukupno iskorištenih sredstava, što je nekoliko puta više nego kod Makedonaca.
Para za cigarete i alkohol mora da bude
U razdoblju od 2014. do 2021. godine prosječna makedonska obitelj povećala je potrošnju sredstva iz obiteljskog proračuna za alkohol i duhan s 3 posto na 5,2 posto. Prosječna makedonska obitelj u tu je svrhu 2014. potrošila oko 173 eura, a 2021. taj je iznos porastao na 296 eura. Značajno je da je stavka alkoholna pića i duhan u 2021. postala peta najveća stavka u ukupno utrošenim sredstvima kućanstva, kao i da je u 2014. zauzimala manji postotak u ukupno utrošenim sredstvima od stavke rekreacija i kultura koja je iznosila 3,5 posto. Razumljivo je da je u razdoblju od sedam-osam godina došlo do rasta cijena pojedinih vrsta cigareta i alkohola, ali taj rast nije ništa veći od rasta cijena ostalih životnih troškova, uključujući tu i cijene hrane, bezalkoholnih pića kao i cijene ulaznica za kulturna događanja, tako da statistika jasno pokazuje da se makedonski građani lakše odriču kulture nego poroka, kada je u pitanju raspodjela obiteljskog budžeta.
Možda i ne čudi da je Makedonija među prvih 10 zemalja u svijetu prema prevalenciji pušenja i ukupnom broju popušenih cigareta dnevno po pušaču. Prema istraživanju koje je nedavno predstavio “Analytics think-tank”, prevalencija pušenja u zemlji je 48,4 posto, dok je u europskim zemljama znatno niža jer prosjek u zemljama Europske Unije iznosi 29 posto. Analize pokazuju da gotovo polovica odraslih u Makedoniji trenutno puši. Prevalencija pušenja je 57,9 posto među muškarcima i 39 posto među ženama. Naša država je lider u regiji po potrošnji cigareta po najnižoj cijeni, a vrlo malo se radi na prevladavanju problema pušenja. Slična je slika i u odnosu na alkohol. Svakodnevno pijenje kod kuće u Makedoniji, pa makar to bila i čaša žestokog pića, piva ili vina, svojevrstan je ritual u velikom broju makedonskih obitelji. Iako nema posebnih istraživanja na tu temu, dojam je da siromaštvo utječe na psihu velikog dijela stanovništva i tjera građane na poroke.
Zabrinjavajuće je da je Makedonija 2022. završila s prosječnom stopom inflacije od 14,2 posto, što je među najvišima u Europi. Najveća poskupljenja prošle godine od 20,9 posto bila su upravo u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića. Unatoč tome što je Makedonija u proteklom razdoblju bilježila rast prosječne plaće, njezina vrijednost raste samo nominalno, jer inflacija pojede rast pa realna plaća ide u minus. Koliko god se rast cijena hrane u 2023. smirio, jasno je da će one ostati na znatno višoj razini nego proteklih godina, što će dodatno pogoršati standard građana Makedonije, koji će vjerojatno morati naučiti da će mjesec lakše preživjeti ako se odreknu cigareta i alkohola.