politika
BiH
vijest

Raspetljavanje koalicijskih čvorova u BiH

Ilustracija (ANDREJ ISAKOVIĆ / AFP

Bosna i Hercegovina danas slavi Dan državnosti u spomen na 25. studenoga 1943. i prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu kada je BiH dobila konture multietničke države u kojoj su sva tri naroda jednakopravna. Danas se više nego ikad čini da je ZAVNOBIH-ovski koncept potpuno napušten. Među Srbima vlada konsenzus da je BiH privremeni okvir u kojem obitava Republika Srpska, za Hrvate je politički prioritet osigurati autonomiju ili tzv. Treći entitet, dok Bošnjaci žele ostvariti građansku državu u kojoj je brojčano i politički dominantan bošnjački narod. Uz ove gotovo pa redovne etničko-političke razmirice, BiH je danas država s globalno najbržim padom stanovništva koje se zbog, primarno, socioekonomskih razloga seli u zemlje Zapadne Europe.

U takvom ozračju se dočekuje sastavljanje nove vlasti na svim razinama nakon izbora održanih 2. listopada. U Republici Srpskoj, Milorad Dodik sa svojim SNSD-om i koalicijskim partnerima ima 51 poslaničko mjesto u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) što je komotna većina u sazivu od 83 poslanika. Jedino trenutno otvoreno pitanje u Republici Srpskoj je sastav srpske delegacije u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Da pojasnimo. Parlamentarna skupština BiH ima dva doma. Zastupnički dom se bira na izravnim izborima kroz osam izbornih jedinica (pet u FBiH i 3 u RS-u), dok delegate u Domu naroda biraju entitetski parlamenti. Svaki narod ima po pet delegata.

NSRS je zadužena za izbor srpskih delegata u Dom naroda. Po trenutnoj raspodjeli snaga u NSRS-u, SNSD ima sigurna tri delegata. Potencijalno i četiri. Ali taj četvrti ovisi o odluci Pokreta za državu (PzD), koji sačinjavaju stranke iz Federacije BiH (SDP, SDA, DF), da li će glasati za svog kandidata (koji nema dovoljnu podršku ostatka NSRS, odnosno opozicije) ili za kandidata opozicije (SDS, PDP i Nebojša Vukanović). Opozicija bi s glasovima PzD-a dobila drugog delegata i donekle ublažila dominaciju SNSD-a u Parlamentu BiH. PzD, odnosno njezin neformalni čelnik i nekadašnji SNSD-ovac Vojin Mijatović, to drugo delegatsko mjesto traži za sebe, odnosno zahtijeva od opozicije da glasa za njega. Ako opozicija u RS-u to ne učini, SNSD dobiva i četvrtog delegata. Ako pak PzD ne glasa za opoziciju, SNSD također dobiva tog četvrtoga. Drugim riječima, do 30. studenoga kada je zakazana izborna skupština za državni Dom naroda, ove dvije strane se moraju dogovoriti, inače pobjeđuje Dodik. S četiri delegata u Domu naroda SNSD bi puno lakše vladao i blokirao državne institucije što je nebrojeno puta dosad bio slučaj. Kako sada stvari stoje, čini se da bi SNSD mogao dobiti četvrtog delegata, i to prije svega zbog političkog narcizma Vojina Mijatovića koji se želi postaviti i predstaviti kao mali srpski Komšić i na tome graditi svoju političku budućnost.

U Federaciji BiH za danas je zakazano potpisivanje sporazuma između opozicijske koalicije tzv. Osmorke (koju čine SDP, NS, NiP i različite stranke bivših SDA-ovih lokalnih moćnika) te HDZ-a BiH, odnosno Hrvatskog narodnog sabora (HNS) kojim dominira HDZ BiH. No ubrzo je odluka o potpisivanju sporazuma pomjerena na 29. studenog. Dijelovi koalicijskog sporazuma koji su procurili u javnost jako su generički i čini se kao da ih je pisao neki briselski administrator. O suštini sporazuma i eventualnim promjenama ustava i izbornog zakona koji su odgovorni za dugogodišnje nefunkcioniranje Federacije BiH nismo puno saznali.

Ostaje dojam da je datum potpisivanja sporazuma pomjeren i zbog negativnih medijskih reakcija u bošnjačkom dijelu Federacije na činjenicu da se sporazum s HDZ-om potpisuje na Dan državnosti. Naime, medijski prostor u Federaciji, pogotovo onaj koji je pod direktnom ili indirektnom kontrolom SDA-a i DF-a, usredotočen je najviše na prokazivanje Osmorke kao izdajica državnih interesa, iako su upravo SDA i DF u koaliciji sa HDZ-om već dva uzastopna mandata. Gubitak kontrole nad resursima i javnim sektorom, koji predstoji SDA-u ukoliko se oformi koalicija HDZ-a BiH i Osmorke, izaziva svojevrsnu histeriju na društvenim mrežama i medijima pod kontrolom SDA. S druge strane, ukoliko se i oformi, dugoročna budućnost ove koalicije je upitna i zbog same činjenice da će je činiti veliki broj stranka, ali i zbog potrebe za zadovoljavanjem interesa i kadrova tih istih stranaka, unatoč nastojanjima da tri vodeće stranke Osmorke – SDP, NS i NiP – koaliciju pokažu kao transparentni, antikorupcijski i moralni pomak od dosadašnje vladavine SDA.

HDZ je, pak, učvrstio svoju vlast u većinski hrvatskom dijelu BiH i formiranje HNS-a mu omogućuje da zarad tobože viših, nacionalnih interesa zapravo kontrolira sve ostale hrvatske političke stranke koje bi možda bile kakva-takva, politička konkurencija. Tako da za HDZ ova koalicija ne predstavlja neku veliku razliku od ranijih aranžmana sa SDA-om s kojim će i dalje koalirati u nekim kantonima, poput Hercegovačko-neretvanskog. Ako je suditi po tekstu koalicijskog sporazuma, HDZ će se truditi prikazati kao istinski predvodnik integracije BiH u EU i na taj vlak pokušati ukrcati i rješavanje hrvatskog pitanja u Federaciji BiH. Pogotovo u kontekstu u kojem se posljednji potezi međunarodne zajednice čine kao pogodovanje HDZ-u, odnosno rješavanju hrvatskog pitanja. Tako bi donekle zvučao medijski narativ koji forsira SDA-DF medijsko-politički blok. Pritom, naravno, ne priznaje i svoju destruktivnu ulogu u nepostizanju dogovora sa HDZ-om što je rezultiralo i očitim gubitkom povjerenja prije svega američke i britanske, a onda dijelom i EU diplomacije. U svakom slučaju, ukoliko se ostvari koalicijski sporazum HDZ-a i Osmorke, a srpska i pro-bosanska opozicija u RS-u uspiju doći do dogovora oko izbora delegata u Dom naroda, očekuje nas vrlo brzo sastavljanje i državne vlasti u kojoj će SNSD sigurno biti koalicijski partner, ali ipak ne toliko dominantan kao u prethodnom mandatu.