politika
vijest

Zatvorske kazne za molitelje ispred španjolskih klinika za pobačaje

Foto: Jon Cherry / Getty Images via AFP / ilustracija

Španjolski donji dom parlamenta (Kongres zastupnika) prošlog četvrtka (3. veljače) izglasao je novi zakon koji propisuje zatvorske kazne za maltretiranje žena pred bolnicama i klinikama koje obavljaju pobačaje. Za zakon je glasalo 204 zastupnika (144 je bilo protiv, bez suzdržanih), te je upućen u daljnju parlamentarnu proceduru. Zakon je predložila Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE), partner u trenutnoj vladajućoj koaliciji, a jedine stranke koje ga nisu podržale su desno orijetnirane Vox, UPN (Navarski narodni savez) i PP (Narodna stranka).

Kada zakon bude službeno usvojen, osobe koje uznemiravaju pacijentice ili osoblje klinika za pobačaj moći će biti osuđene na zatvorsku kaznu na temelju “uvredljivog, zastrašujućeg ili prisilnog“ djelovanja. Osim toga, za provođenje policijskog postupka neće biti potrebna pritužba žene koja je maltretirana. Predviđene su zatvorske kazne od tri mjeseca do godine dana ili 31 do 80 dana društveno korisnog rada.

U tekstu zakona se ne navodi izričito zabrana molitve, ali će u praksi ljudi koji dolaze moliti za živote nerođene djece (koji u Španjolskoj sami sebe nazivaju “spasiocima“) moći biti optuženi za uznemiravanje. Martina Velarde, zastupnica stranke Unidas Podemos, objasnila je ideju novog zakona u svom govoru: “Molitva nije sloboda izražavanja ako je cilj kojem teži prokazivanje i prisila.” Nekoliko feminističkih i drugih političkih grupa iz Španjolske pozdravilo je donošenje novog zakona koji štiti žene od ovog oblika nasilja.   

Agresivne molitve pred ulazima u zdravstvene institucije koje obavljaju pobačaje poznat je fenomen i u zemljama regije: međunarodna inicijativa “40 dana za život“ u Hrvatskoj obično kreće na početku korizme, a njezini predstavnici idućih 40 dana mole za “za Božje milosrđe i milost za sve one koji su uključeni u grijeh pobačaja“, sa službenih stranica inicijative prenosi Index. Tijekom prošlogodišnje korizme molitelji su bili prisutni u 33 hrvatska grada, na 35 “mjesta bdijenja“. Brojne građanske inicijative tražile su da se molitelji udalje minimalno 150 metara od bolnica, a od policije je traženo i da im se potpuno zabrani pristup bolnicama jer svi moraju imati slobodu pristupati zdravstvenim ustanovama bez straha od progona ili javne osude.