Uhićenje aktivistkinje i novinarke Nidžare Ahmetašević, također i Biltenove suradnice, najnovije je od uhićenja aktivista koji se bore za prava izbjeglica i migranata. Policija je u Trstu ovih dana pretresla kuću i pokrenula istragu protiv dugogodišnjih aktivista Lorene Fornasir i Gian Andree Franchija zbog pružanja utočišta migrantima i spašavanja izbjeglica na moru. Ivana Perić donosi detalje tog slučaja, jednog u nizu primjera kriminalizacije solidarnosti diljem Europe.
Povodom uhićenja Nidžare Ahmetašević ove subote (6. ožujka) u Sarajevu, inicijativa Transbalkanska solidarnost stala je u njezinu obranu, istaknuvši kako je “uhićena jer nije pognula glavu pred nepravdom”. “Uhićenje Ahmetašević čvrst je pokazatelj pritisaka i dokaz kriminalizacije solidarnosti kojima su aktivistkinje i novinarke izložene posljednjih godina kad izražavaju negodovanje, protestiraju protiv ušutkavanja i otimanja slobode govora i kretanja”, poručile su iz Transbalkanske solidarnosti.
Video privođenja Ahmetašević objavljen je na YouTubeu, a iz njega je vidljivo da policajci Ahmetašević ne dozvoljavaju da ih snima. Uhićenje Ahmetašević dolazi kao nastavak niza, jer su novinari u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme izloženi policijskom nasilju i maltretiranju, naročito u Unsko-Sanskom kantonu. Policija je lani sprječavala rad reporterske ekipe RTV Slon u Tuzli, novinarki su iz telefona izbrisali fotografije, a čuvari reda u Bihaću u više su navrata onemogućili novinara Ajdina Kambera da radi na terenu – da navedemo samo neke od primjera.
Talijanska posla
S drugu stranu Jadranskog mora ovih su dana pokrenute istrage protiv aktivista udruge Linea d’Ombra i platforme Mediterranea zbog pružanja utočišta migrantima i spašavanja izbjeglica na moru. Krajem veljače u Trstu policija je upala u kuću dugogodišnjih aktivista Lorene Fornasir i Gian Andree Franchija. Iz naloga za pretres koji im je predan, Gian Andrea Franchi je doznao da je protiv njega pokrenuta istraga u vezi s optužbama za “pomaganje i poticanje ilegalne imigracije”. Fornasir i Franchiju odmah su oduzeti osobni mobiteli, poslovne knjige i materijali udruge Linea d’Ombra koju su osnovali prije dvije godine s namjerom pomaganja izbjeglicama i migrantima.
Fornasir je 68-godišnja psihoterapeutkinja, a Gian Andrea Franchi 84-godišnji umirovljeni učitelj, i zajedno već dugo u Trstu, ali i šire u regiji, pomažu izbjeglicama i migrantima. Od 2015. godine dočekuju izbjeglice te pružaju lijekove, odjeću, vodu i hranu onima koji na trg ispred glavne željezničke stanice u Trstu uglavnom stižu pješke, nakon dugog i teškog puta. Volontersku udrugu Linea d’Ombra Fornasir i Franchi pokrenuli su 2019. kako bi lakše prikupljali sredstva i okupljali ljudstvo za podršku izbjeglicama. Osim što u kontinuitetu pružaju podršku u Trstu, volonteri Linee d’ Ombra često prelaze granicu i pružaju osnovnu pomoć izbjeglicama i migrantima zaglavljenima na hrvatskoj granici te u logorima u Bosni i Hercegovini. Pretres kuće aktivista povezan je s istragom otvorenom protiv Franchija, kojeg se tereti za pružanje utočišta migrantskom paru i njihovoj dvojici sinova – Franchi ih je primio na jednu noć u svom domu, a zatim ih je sljedeći dan odvezao do željezničke stanice i kupio im karte za vlak (preuzimanjem novca koji im je rodbina poslala).
“Napad na Gian Andreu djelovanje je fašističke policije u Trstu, ali taj je čin rezultirao valom solidarnosti iz čitave Europe, obilo im se o glavu zapravo. Dobili smo toliko mejlova podrške i donacija u zadnjih tjedan dana, da smo morali objaviti da ljudi prestanu donirati jer ćemo imati komplikacije s birokracijom”, komentira nam Francesco Cibati, aktivist Linee d’Ombra. Ipak, Cibati ne umanjuje opasnost i štetnost ovakvih napada. “Ne radi se ovdje samo o Linei d’Ombra, par dana kasnije i aktivisti platforme Meditarrenea optuženi su za istu stvar. Ludi stroj protiv solidarnosti u Italiji je trenutno u punom pogonu, imam osjećaj kao da se Salvini vratio”, priča nam Cibati.
Mediterranea je platforma različitih inicijativa civilnog društva koje zadnjih godina djeluju u akcijama spašavanja ljudi na Mediteranu. Velika policijska operacija protiv aktivista Mediterranee odigrala se 1. ožujka u zoru, tako što je javni tužitelj iz Raguse koordinirao pretrage domova aktivista, registriranih ureda Mediterranee te broda Mare Jonio. “Optužbe su teške, ali u stvarnosti imaju za cilj naštetiti praksi civilnog spašavanja na moru, koju Mediterranea promovira i provodi od 2018. godine putem svoje brodarske tvrtke Idra Social Shipping, koja udruzi osigurava brod za traganje i spašavanje na Mediteranu i brine o upravljanju posadama”, stoji u priopćenju na Facebook stranici platforme Mediterranea. Istaknuli su da njihova tvrtka Idra Social Shipping, koju se sada optužuje za nezakonito poslovanje, nikada zapravo nije činila ništa nezakonito, što planiraju dokazati i na sudu. Poručili su kako se “Mediterranea neće zaustaviti u radu zbog ovog tužnog i predvidivog napada i nastavit će biti na moru, gdje svjedočimo zločinima, masakrima, mučenjima, silovanjima”.
Što se Linee d’Ombra tiče, Cibati nam kaže da nastavljaju s radom i nadu polažu u solidarnost, kako unutar zemlje, tako i međunarodnu, a optimistični su i zato što je njihov slučaj preuzela odvjetnica Caterina Bove. “Bove je bila odvjetnica i u slučaju ovogodišnje povijesne presude kojom je sud u Rimu potvrdio da je primjena sporazuma o readmisiji između Italije i Slovenije nelegitimna. Naime, sud je prihvatio žalbu pakistanskog državljanina koji je u Trst stigao balkanskom rutom, a zatim je protjeran u Sloveniju, te kasnije u Bosnu i Hercegovinu, utvrdivši da se takvo nešto nije smjelo dogoditi. Nadamo se da će sud isto utvrditi i za slučajeve kriminalizacije solidarnosti”, zaključuje Cibati.
U znak solidarnosti s talijanskim aktivistima, ovoga je vikenda (6. ožujka) na talijanskoj ambasadi u Zagrebu osvanuo natpis “Solidarnost ruši granice, Lorena Fornasir i Gian Andrea”. Inicijativa Dobrodošli! osudila je represivne akcije u Italiji, poručivši kako je “sramotno koje razmjere kriminalizacija solidarnosti doseže dok, istovremeno, oni koji zaista krše zakone i ugrožavaju tuđu sigurnost i živote ostaju netaknuti”.
Igru graničara igra čitava Europa
Da ovakvi slučajevi nisu samo “talijanska posla”, potvrđuju i recentni primjeri iz čitave Europe. Prema izvještajima beogradskog InfoParka, kao i prema videima koji se pojavljuju na društvenim mrežama, vidljivo je da članovi tzv. Građanske patrole djeluju zajedno s policijom i provode “civilna uhićenja“ izbjeglica i drugih migranata, nakon čega ih predaju ih policiji i srpskom Uredu za izbjeglice i migracije. Na Cipru je pak KISA, vodeća nevladina organizacija koja se bori za jednakost svih građana, odlukom ministra unutarnjih poslova naglo uklonjena iz službenog Registra udruga. Upravo je KISA organizacija koja je u najvećoj mjeri pružala podršku izbjeglicama i migrantima, a sada su infrastruktura i financiranje organizacije stavljeni pod veliki upitnik.
U nedavnom članku koji je objavio The Guardian, Isabella Anderson koja radi za Human Rights Observers (HRO) u Calaisu objasnila je da, iako joj je zakonski dopušteno obavljanje nadzora uvjeta smještaja izbjeglica i migranata, policija to opetovano otežava. “Deložacije se u Calaisu nastavljaju i tijekom hladnog zimskog vremena, tijekom lockdowna. Tijekom nedavnog lockdowna čak 30 puta smo dobili kaznu zbog kršenja pravila lockdowna dok smo provodili svoj uobičajeni monitoring. Samo u siječnju smo 61 put doživjeli nasilje od strane policije. Policajac je vozio auto i kretao se prema meni dok su me šestorica drugih policajaca gurala. Drugom prilikom me jedan policajac gurao i govorio: ‘Ja sam zakon’”, izjavila je Anderson.
Igra graničara u kojoj je kriminalizacija solidarnosti sastavni potez diljem Europe dosta brzo i s lakoćom postaje omiljenim sportom. Nasilje gmiže među nama, uvlači se u kapilare društva skoro pa neprimjetno. Iako u brzinskoj turneji Europom u ovom tekstu nema Hrvatske, ne treba zaboraviti da ona ovom popisu podjednako sramotno i podjednako potpuno pripada. “I tako će ostati sve dok građani i građanke u Hrvatskoj ne smognu snage da glasnije kažu dosta. Ima tu nevladinih udruga koje govore, pojedinaca, ali treba još. Malo je to. Inače će se palice okrenuti na građane i građanke Hrvatske. Ako se to već i ne dešava. To smo već trebali naučiti kroz historiju. Za sada, tišina koja dolazi od većeg dijela civilnog društva u Hrvatskoj plaši jednako koliko i nasilje na granici”, kazala je Ahmetašević u jednom lanjskom intervjuu i zapravo nema boljeg načina da se završi ovaj tekst.