rad
vijest

Pad radničke participacije u Europi

Foto: Bilten

Europski sindikalni institu (ETUI), izradio je Europski indeks participacije koji mjeri razinu “demokracije na radnom mjestu” u različitim europskim državama. Koncept demokracije na radnom mjestu odnosi se na promicanje glasova radnika i demokratskog nadzora u radu svih institucija, tvrtki, organizacija i u gospodarstvu u cjelini. Indeks se računa temeljem tri faktora: pokrivenosti kolektivnim ugovorima i sindikalne gustoće; prisutnosti predstavnika radnika/ica na političkoj razini i zastupljenosti zaposlenika/ica u odborima kompanija. Indeks se računa na nacionalnoj razini, a kreće se od 0 do 10 te omogućuje usporedbe između pojedinih zemalja.

Primjerice, Finska na indeksu participacije ima rezultat 8,46 čemu je među ostalim pridonijela 91-postotna pokrivenost kolektivnim ugovorima i sindikalna gustoća od 60,3%, dok Latvija ima najniži rezultat na indeksu participacije (1,61) zbog, među ostalim, vrlo niske pokrivenosti kolektivnim ugovorima (24%) i ekstremno niske stope sindikalne gustoće (11,9%). Zasad je jedino moguće vidjeti korelaciju indeksa participacije s indeksom političke demokracije, a u budućnosti će se moći istražiti veza radničke participacije i s razinom nejednakosti, stopom zaposlenosti, stopom siromaštva među zaposlenima i slično. Dostupni podaci o vezi između radničke participacije i političke demokracije upućuju na njihovu visoku međupovezanost: što je rezultat pojedine države na indeksu participacije viši, to je u pravilu viši i njezin rezultat na indeksu političke demokracije. Drugim riječima, države koje na razini radnog mjesta uvažavaju glas zaposlenika/ica, također uvažavaju i glasove radnika/ica na političkoj razini. Kako objašnjavaju autori indeksa, koncept političke demokracije operacionaliziran je puno šire od izlaznosti za izbore. Jaka politička demokracija podrazumijeva kritičko mišljenje građana koji vjeruju u vrijednosti demokracije, kolektivnog odlučivanja i slobode govora, a najbolji način širenja tih vrijednosti je njihovo prakticiranje na radnom mjestu. Vjerojatnije je da će politička demokracija postojati tamo gdje građani na radnom mjestu imaju pravo glasa u odlukama tvrtke, mogu glasati za svoje predstavnike i izraziti svoja mišljenja. I doista, zemlje s visokom razinom demokracije na radnom mjestu su i one koje su postigle visoke rezultate na Indeksu političke demokracije. Tako spomenuta Finska s najvišim rezultatom na indeksu participacije ima i jedan od viših rezultata na indeksu političke demokracije (9,25).

Podaci pokazuju da je demokracija na radnom mjestu u padu – osim između 2013. i 2014., u posljednjem desetljeću kontinuirano se smanjuje. Prosječni iznos na indeksu participacije za pojedine zemlje, prikazan na grafu ispod, prilagođen je s obzirom na stopu zaposlenosti na nacionalnoj razini. Uzrok ovom negativnom trendu je pad sindikalne gustoće, slabljenje kolektivnog pregovaranja i smanjenje prisutnosti radničkih vijeća u organizacijama u većini država članica EU.