politika
Srbija
vijest

Zataškavanje posljedica koronavirusa u Srbiji?

Foto: AFP / Irfan Ličina / Ilustracija

Dan nakon parlamentarnih izbora u Srbiji (na kojima je zahvaljujući, pod ostaloga, bojkotu opozicije i duboko sumnjivim izbornim radnjama ponovno pobijedio SNS predsjednika države Aleksandra Vučića), BIRN je objavio analizu o brojevima zaraženih od korona virusa, dokazujući tako da se medijima nude značajno ublaženi podaci.

Podaci Vlade Republike Srbije pokazuju dvostruko blažu epidemiološku sliku koronavirusa od one koja se nalazi u službenim podacima centra za praćenje podataka o COVID 19 – Pravno infmacionom sistemu Republike Srbije. Prema potonjima, u Srbiji su od 19. marta do 1. juna 2020. od korona virusa umrla 632 pacijenata, što je za 388 više od službeno objavljenog broja za taj period, koji iznosi 244. Kako prevodi istraživački portal Javno: “Prema saznanju BIRN-a, broj zaraženih poslednih dana prošle nedelje kretao se između 300 i 340 dnevno, što daleko nadmašuje zvanične podatke od 97 novoobolelih.”

Točne podatke posjeduje informacioni centar, a nalaze se u tablici naziva “Izveštaj za Vladu” koja nastaje na temelju podataka koje taj centar prikuplja, a u koje je BIRN imao uvid. Tablica sadrži tri podatka: broj testiranih i pozitivnih u posljednja 24 sata, broj preminulih koji odobrava ministarstvo zdravlja, kao i zauzetost kreveta po bolnicama. Najveća razlika u broju umrlih primijećena je u Kliničkom centru Niš gdje je prema službeno objavljenim podacima preminulo 77 pacijenata. Podaci iz informacionog sistema u koji je BIRN imao uvid pokazuju brojku od 243 preminulih čiji je rezultat testa označen kao pozitivan, što je razlika od 166 mrtvih.

Na primjer, u KBC Dragiša Mišović u Beogradu, broj umrlih je “smanjen” za 55 (39 je službeno objavljeno, a broj u informacionom sistemu kaže da se radi o 94 ljudi), KBC Zemun službeno broji 32 preminula pacijenta, dok se u sistemu nalaze podaci o 88 preminulih (razlika od 56), dok KBC Zvezdara službeno ima 14, a u sistemu za 45 više – ukupno 59 mrtvih. U ostalim bolnicama razlike su nešto manje, pa je kod KBC Srbija razlika 17 pacijenata (službeno javljeno 33, u bazi piše 50), za KBC Kragujevac službeni podaci broje 23 mrtva, dok sistem pokazuje 31 (razlika 8), itd. Za 29 pacijenta nije navedeno u kojoj su bolnici izdahnuli. “Podaci pokazuju da broj smrtnih ishoda kreće da raste krajem marta, da vrhunac dostiže sredinom aprila i ostaje stabilan do kraja meseca” navodi BIRN. Važno je ovdje napomenuti da se službene brojke umanjuju od početka krize te se BIRN-ova tema ne odnosi samo na aktualni početak drugog vala epidemije.

BIRN ističe kako su njihovi novinari u više navrata pokušali kontaktirati nadležne iz ministarstva zdravlja, članove kriznog štaba, direktore bolnica i Instituta Batut “kako bi saznali šta je uzrok velike razlike između zvanično saopštenih podataka i onih koji se nalaze u informacionom sistemu Covid19, kao i ko je odlučivao koji će se brojevi zvanično predstaviti javnosti.” Niko od njih nije odgovorio na pozive novinara.

Strategija od samog početka

“Od uvođenja izvanrednog stanja u Srbiji 15. marta, pa do njegovog ukidanja 6. maja, građani Srbije imali su priliku da na redovnim konferencijama za štampu članova kriznog štaba saznaju najnovije informacije o epidemiji virusa koronam”, ističu u BIRN-u. No, nakon što su konferencije ukinute uz objašnjenje “smanjenog interesa javnosti”, građani i mediji su pozvani da najnovije informacije prate preko sajta Covid19 na kome se objavljuju podaci iz informacionog sistema koji je uspostavljen Zaključkom Vlade radi lakšeg izvještavanja o novoj bolesti. Zbog sumnje javnosti da su brojevi višestruko veći od zvanično objavljenih, kao i nemogućnosti lokalnih medija da saznaju stanje u svojim mjestima, BIRN je 8. maja 2020. godine uputio Zahtev za pristup informacijama od javnog značaja Institutu Batut. “U zahtevu smo tražili da nam se na osnovu podataka iz informacionog sistema Covid19, kojim ovaj institut upravlja, dostave podaci o ukupnom broju preminulih od virusa korona, u kojoj bolnici su umrli, kog su pola bili i koliko su imali godina.” Institut Batut tražio je maksimalni zakonski rok od 40 dana kako bi dostavio tražene podatke, o čemu je BIRN prethodno pisao. Odgovor Batuta stigao je pet tjedana nakon što je poslan novinarski upit, posljednjeg dana predviđenog roka, 16. juna, na kraju radnog vremena. Batut je dostavio podatke zaključno sa 1. junom i oni su bili istovjetni informacijama koje su se nalazile na sajtu Covid19 i svakodnevno se ažurirale.

U odgovoru koji je potpisala v.d. direktorka Batuta Verica Jovanović stajalo je da su od početka epidemija do prvog dana juna u Srbiji od virusa umrla 244 pacijenta. “BIRN je prošle nedelje od direktorke Batuta pokušao da sazna zbog čega im je bio potreban rok od 40 dana da bi prepisali podatak koji je već bio na sajtu, kao i zbog čega dolazi do ogromne razlike u brojevima. V.d direktorka Batuta Verica Jovanović javila se u četvrtak ujutru 18. juna na poziv novinarke BIRN-a, ali je odbila da odgovori na naša pitanja. Kasnije tog dana, novinarka BIRN je bez najave otišla u Institut gde je uspela da na kratko sretne direktorku Instituta. Ona je ponovo odbila da odgovori na naša pitanja rekavši da će moći da nas primi tek u ponedeljak 22. juna i to u prisustvu advokata.”

Novinarka BIRN-a pojavila se u zakazano vrijeme u Batutu, ali je tajnica obavijestila novinarku da je “direktorka previše zauzeta”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za medije 01. maja izjavio je da Srbija neće kriti broj žrtava od korone tako što će prijaviti da su pacijenti “umrli od ko zna čega” kako to čine druge zemlje. “Mi nećemo da krijemo, kao što to neki drugi rade, mi ćemo još više da testiramo ljudi, jer kada ne testirate, onda nema ko ni da vam umre”, objasnio je on tom prilikom. Sada je jasno, ono u što se od početka sumnjalo, a to je da će srpski predsjednik ponovno iskoristiti sve instrumente koji mu stoje na raspolaganju kako bi sebe pokazao u nerealno šljaštećem svijetlu neovisno o posljedicama po cjelokupno društvo. Cijena narodna, slava Vučićeva.