politika
Hrvatska
vijest

Restart medijske politike

FOTO: Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo / Ilsutracija

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, pokrenuli su kampanju “A novinarstvo?” koja se odvija paralelno s predizbornom kampanjom za redovne parlamentarne izbore i u kojoj se od kandidata na izborima traži da odgovore na deset temeljnih pitanja o poboljšanju položaja novinarstva i novinara. Sindikat i HND do sada su objavili odgovore triju lista na novinarska pitanja: RESTART, HDZ te Demokrati i Laburisti.

Najlošiji set odgovora, paradoksalno, dolazi od koalicije koja je jedina razvila kakvu takvu medijsku politiku – RESTART. Štoviše, SDP je kao najveća stranka te koalicije više puta istupao u javnost sa kakvim takvim načelima oko kojih se savijala njihova medijska politika. Samo u posljednjih osam godina, dogodilo se to dva puta: u mandatu vlade premijera Zorana Milanovića te ponovno 2018. godine u razvoju stranačkog programa “Za dobro društvo“. Ipak, osam godina rada, nije bilo dovoljno da osiguraju ideološki kontinuitet, a prema diskursu odgovora koji su stigli iz RESTART-a, čini se da je “medijsku politiku” za ove izbore oblikovao HSS-ov Branko Vukšić koji je već ranije na gotovo identičan način, gotovo identičnim riječima, istupao po tom pitanju vodeći se u svom promišljanju medija načelima starima gotovo koliko i Sjedinjene Američke Države1 i prilagođenima tom društvenom kontekstu. Bilo je to u vremenu kada nije bilo ni interneta, ni kakvih drugih elektroničkih medija. I kada je laissez faire logika koja se krije iza RESTART-ovih odgovora imala veće društveno povjerenje nego danas.

Što su politike općenitije, i što se više bave vrijednosnim načelima, to su zapravo nerazrđenije, nepromišljenije i iza njih se ne nalazi nikakav provedbeni okvir. Upravo su to uzusi RESTART-ovog promišljanja medija. Isticanje načela (prava i sloboda medija) koja su toliko opća da iza njih stoje baš svi zakoni, baš svi pravilnici, baš sve porezne odredbe, baš svi medijski statuti i baš svi kolektivni ugovori, u kontekstu unapređivanja medijskog sektora, znači da iza njih ne stoji ništa. Ništa što treba promijeniti, ništa što treba popraviti, ništa što treba oblikovati i pogurnuti u nekom progresivnom društvenom smjeru. A upravo je to ono što glasači centra i centar-ljevice traže od svojih predstavnika u vlasti. RESTART tome nije udovoljio. RESTART-ov odgovor krase floskule, opća mjesta, i najuobičajeniji tropi.

Analiza diskursa

Njihova formula je jednostavna i dobro poznata svima koji ovise o projektnom financiranju i već su razvili napredne vještine ispisivanja besmislenih natječaja na način da zadovolje želje financijera korištenjem točno određenih ključnih riječi koje se onda pletu u bajkovite narative buduće društvene promjene (koju je dakako nemoguće provesti u sklopu pojedinog, makar i savršeno raspisanog natječaja). Točno tako čini se pisani su i odgovori RESTART-a za HND i SNH. Oni se pozivaju na “dobre zakone”, “profesionalno novinarstvo”, “SLOBODU medija kao PRAVO o kojem ovise sva druga prava”, “neprofitne medije”, “novinarske odgovornosti”, “javne medije koji trebaju služiti javnosti, a ne interesnim skupinama”, “istraživačko novinarstvo”, “porezno rasterećenje medija” (još jedno), “slobodne novinare”, vječno ideološki problematične “rascjepkane” i “žute sindikate”. Narativ kojeg pletu ove ključne riječi je potpuno neuspješan: nekoherentan i nekonzistentan. RESTART brka sve moguće ideologije, pokušava, baš kao i cijeli njihov program adresirati sve moguće skupine glasača: obraća se vlasnicima medija kojima obećava novinarsku odgovornost, definiranje i licenciranje samih novinara (da bi se znalo tko jeste, a tko nije novinar), zatim novo i nepotrebno porezno rasterećenje, a potajno im obećava i da se neće baviti sindikalnim poslovima, jer “kolektivno pregovaranje je u domeni sindikata”. Istovremeno radnicima obećava da će zaustaviti profitiranje na medijima, da će im osigurati njihove slobode, i sva druga prava. A kako, pa jednostavno: zakonima (koji već postoje). Očekuje da se za zaštitu novinarskih prava zalaže baš Hrvatsko novinarsko društvo i pritom nažalost navodi primjere u kojima bi HND trebao sudjelovati, a koji su i inače neki od javno najprepoznatljivijih HND-ovih aktivnosti.

O sindikatima RESTART ne misli dobro, jasno je po kategorizaciji “žuti” i “rascjepkani”. Iako su u ovom sektoru sindikati u posljednje vrijeme bolji i aktivniji nego u državnom prosjeku te vrlo lako i brzo zarađuju poštovanje međunarodnih konfederacija i središnjica (koje su željne suradnika s Balkana) ali su i sve češće poželjni europski partneri u zaista brojnim projektima, inicijativama i kampanjama. Jasno je da RESTART sve ovo ne zna, jer i medijske statute u kojima već stoje ciljevi koje koalicija navodno tek planira ostvariti, a koji se nalaze u nadležnosti HND-a, RESTART stavlja u nadležnost sindikata. Zaključak stoga glasi da je odgovore na medijska pitanja RESTART-a pisao ili netko tko nikada u životu nije sudjelovao u bilo kakvom obliku izgradnje medijske politike , ili je ova koalicija promijenila medijsko-politički smjer. Neiskrene namjere političara najlakše je prepoznati kada na pitanja o teoretski zagarantiranim pravima odgovaraju obavezama korisnika tih prava. A sama činjenica da se u domaćim medijima ne piše o svemu što novinari znaju (a znaju svakako puno više nešto što pišu), pogotovo na primjer o tome koji se političar i koliko drogira, s kim i gdje, tko s kim spava na toj sceni i kakve sve prljave poslove igraju svakodnevno, najbolji je mogući dokaz da su novinari u Hrvatskoj itekako svjesni svojeg javnog mandata i da ne zadiru u privatnosti domaćih političara, jer to jednostavno nije javno-društveno pitanje i nije relevantno za donošenje adekvatnih političkih ekonomskih i socijalnih odluka. Stoga je pozivanje novinara na odgovornost izlišno, u najmanju ruku, a politički gledano, jasno poslana poruka da se ništa zapravo neće promijeniti.

Da stvar bude još gora po RESTART, usprkos brojnim kasnijim izmjenama, kostur aktualnog Zakona o medijima osmislila je koalicija SDP-ove vlade još 2003. godine, baš kao i jedinu medijsku politiku u posljednjih deset godina. Stoga bi bilo za očekivati da će politički odgovori RESTART-a biti više u skladu sa svime što je SDP producirao posljednjih godina, no dobili smo upravo suprotno. Više elemenata SDP-ove politike i vidno bolju upućenost u medijsku problematiku dobili smo u odgovorima HDZ-a te Demokrata i Laburista. Iz odgovora ovih stranaka vidi se da je medijskoj politici posvećeno više vremena od petominutnog guglanja općih mjesta medijskog diskursa. Paradoksalno, iz odgovora svih stranaka ispada da je HDZ više napravio za medije, nego RESTART uopće, dok Demokrati i Laburisti eksplicitno govore o javnom financiranju različitih oblika medija – što jeste pitanje par excellence u medijskom sektoru danas u Hrvatskoj, pitanje oko kojeg se lome sva politička koplja.

Ako bismo onda trebali donijeti odluku o tome za koga ćemo glasati, a samo prosuđujući na temelju odgovora koje su tri liste poslale HND-u i SNH, morali bismo svakako u tome izbjeći RESTART, jer ova će nas politika unazaditi do Sanaderovog doba i stvaranja najvećeg ekonomskog medijskog mjehura u novinarskom kolektivnom pamćenju, a koji je eksplodiravši izazvao takvo sužavanje sektora da je bez posla ostalo pedeset posto ukupnog broja zaposlenih. Paradoksalno, sanacija kraha medijskog balona počela je dolaskom na vlast SDP-a i HNS-a 2012. godine, te se nastavila do HDZ-ovog preuzimanja vlasti kada je ponovno počelo sužavanje dijela medijskog sektora, ali ovoga puta zbog političkih razloga, ne ekonomskih. Tako smo u Hrvatskoj u upravo završenom HDZ-ovom mandatu imali zanimljivu situaciju: ekonomski oporavak medijskog tržišta i žestoku političku opresiju kritičkih medija s ciljem njihovog gašenja. Sve ovo ne možete pronaći u odgovorima niti HDZ-a niti RESTART-a, ali ako znate čitati između redaka, stoji u odgovorima Demokrata i Laburista. Utoliko je njihov odgovor najpolitičkiji. Dok HDZ pokušava pošto-poto preuzeti na sebe zasluge SDP-a iz mandata prethodne vlade, i tako sakriti sadržajni krah medija u HR kojeg su uzrokovali svojim političkim pritiscima, a RESTART se pokušava pošto-poto odreći svega što su ikada napravili u medijskom sektoru, u bilo kojoj političkoj konstelaciji, i ponaša se kao da nikada nisu bili na vlasti, Demokrati i Laburisti koriste glupost jednih i manipulaciju drugih, te adresiraju u svojim odgovorima baš novinare, baš publiku SNH i HND-a, i to na način na koji misle da bi im donijelo najviše glasova. Posljedica toga je lažni dojam da se ta politička opcija zalaže za iste vrijednosti kao SNH i HND, što je dakako iluzorno. Njihov je dokument tek svjedok najboljeg PR-a, najobrazovanijeg manipuliranja političkim i medijskim diskursom sa ciljem maksimizacije broja glasova, što dakako neće imati veze s politikom. Najbolji dokaz tome je što su već implementirane politike i RESTART-a i HDZ-a dijametralno suprotne riječima napisanima u odgovorima poslanima krovnoj strukovnoj udruzi i najvećem sindikatu.

  1. Vukšić voli citirati trećeg američkog predsjednika Thomasa Jeffersona: “Temelj vladavine je mnijenje naroda, to pravilo mora biti prvo; i kad bi i bilo dopušteno odlučiti hoćemo li imati vlast bez novina ili novine bez vlasti, ja ne bih ni trenutka oklijevao odabrati ovo drugo” []