Više od trećine LGBTI osoba u Europi izbjegava određena mjesta zbog straha od nasilja, prijetnji ili uznemiravanja, a 61% ih izbjegava držati svoje partnere/ice za ruku u javnosti. 24% LGBTI osoba u Europi doživjelo je fizički ili seksualni napad u posljednjih pet godina, a većina (79%) ih doživljeni napad nije prijavila policiji ni bilo kojoj instituciji/organizaciji. To su rezultati istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava provedenom na 140.000 ispitanika iz Europe (EU-28, Makedonije i Srbije) koje se definiraju kao homoseksualne, biseksualne, transrodne ili interspolne osobe. Radi se o dosad najvećem istraživanju ove tematike koje u usporedbi s rezultatima prethodnog vala istraživanja iz 2012. godine ukazuje na vrlo slabi napredak po pitanju diskriminacije LGBTI osoba.
Petina ispitanika izjavila je da je doživjela diskriminaciju na radnom mjestu u posljednjih godinu dana, a situacija se za transrodne osobe posebno pogoršala: dok ih je 22% doživjelo diskriminaciju na radnom mjestu u 2011. godini., u međuvremenu se taj udio popeo na 36%. Razlike između zemalja su velike – u Irskoj, Malti i Finskoj, više od 70% ispitanika izjavilo je da je društvo postalo tolerantnije u posljednjih pet godina, dok na primjer u Poljskoj i Francuskoj većina ispitanika smatra da su se predrasude povećale. Zemlje jugoistočne Europe imaju uvjerljivo najgore rezultate: 71% ispitanika u Srbiji, 67% u Makedoniji i 57% u Hrvatskoj izjavili su da uvijek ili često izbjegavaju držati svoje partnere/ce za ruku u javnosti zbog straha od napada, prijetnji ili uznemiravanja. Na pitanje “Izbjegavate li određene lokacije iz straha od napada, prijetnji ili uznemiravanja?” 50% ispitanika u Makedoniji, isto toliko u Srbiji i 43% u Hrvatskoj odgovorilo je da ih izbjegavaju uvijek ili često. Zemlje regije, s Makedonijom i Srbijom pri vrhu, također imaju najviši udio ispitanika koji su doživjeli fizički ili seksualni napad iz mržnje u posljednih pet godina (17%, odnosno 19%), kao i najviši udio ispitanika koji skrivaju svoju seksualnu orijentaciju/rodni identitet iz straha od napada, prijetnji i uznemiravanja. Svoju orijentaciju/identitet iz straha od napada ili uznemiravanja u vlastitoj obitelji skriva 60% ispitanika iz Makedonije, 49% iz Srbije, 46% iz Bugarske, 41% iz Hrvatske. Otprilike polovica ispitanika u tim državama skriva svoj identitet/orijentaciju na radnom mjestu, a postotak je još veći u slučaju lokacija poput kafića, restorana i barova (Hrvatska prva u Europi sa 64%, Makedonija 57%, Srbija 49%), kao i javnih lokacija poput ulica, trgova, parkova, parkirališta i drugih javnih površina (Hrvatska također prva u Europi sa 74%, Makedonija 67%). Zemlje regije također imaju najviši udio ispitanika koji su izjavili da su skrivali svoju orijentaciju/identitet u školi – između 65% i 70%.
Osim razlika između zemalja, velika je razlika i između različitih skupina ispitanika: dvostruko više transrodnih i interspolnih sudionika/ica istraživanja izjavilo je da su doživjeli fizički ili seksualni napad u proteklih godinu dana (njih 25%) od ostalih ispitanika. Percepcija tolerancije također varira među pojedinim skupinama ispitanika – osobe homoseksualne i biseksualne orijentacije imaju puno pozitivniju percepciju poboljšanja društvene klime od transrodnih i interspolnih osoba.
Ipak, istraživanje ukazuje na napredak u nekim aspektima: udio odraslih ispitanika koji ne skrivaju svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet povećao se sa 36% u 2012. na 52% u 2020. godini. Također, povećao se udio mlađih ispitanika koji se u svojoj školi osjećaju sigurno da izraze svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.
Podatke je moguće detaljno pretražiti i vizualno prikazati ovdje.