Taktike za obuzdavanje širenja korona virusa u nekim su državama potaknule rasprave o radničkim pravima zaposlenih u nestandardnim oblicima rada. U te oblike rada ubrajaju se samozapošljavanje, zapošljavanje na povremenim, sezonskim i kratkotrajnim poslovima te rad putem agencija i digitalnih platformi. U europskom kontekstu rasprava je najglasnija u Velikoj Britaniji u kojoj se takozvana gig ekonomija više nego udvostručila u posljednje tri godine i sada broji oko 4.7 milijuna radnika i radnica. Prema prošlogodišnjem istraživanju Fondacije Living Wage, jedan od šest radnika u Velikoj Britaniji radi slabo plaćen posao na nesigurnom radnom mjestu bez bolovanja i ostalih prava koja prate standardne ugovore o radu. Budući da vlasti i poslodavci potiču građane da se izoliraju kod kuće na dva tjedna ako su bili izloženi virusu ili se osjećaju loše, mnogi radnici bez prava na bolovanje strahuju od toga da će sami morati financirati samoizolaciju.
Britanski sindikati već upozoravaju da neki poslodavci ne plaćaju bolovanja osoblju koje nije zaposleno putem standardnih ugovora o radu, a zakonski propisano pravo na naknadu za bolovanje radnici ostvaruju samo ako imaju sklopljen ugovor o radu koji ih definira kao zaposlenike, ako su bolesni barem četiri dana za redom i ako zarađuju u prosjeku minimalno 118 funti tjedno. Problem leži u tome da takva definicija zaposlenih isključuje 5 milijuna samozaposlenih radnika, kao i 1.5 milijuna građana s tjednim prihodom nižim od navedenog. U skupini osoba s prihodima nižim od propisanog iznosa također se nalaze zaposlenici sa tzv. “zero-hours” i ostalim prekarnim vrstama ugovora čije su zarade vrlo niske. Njima je na raspolaganju mnogo niža univerzalna naknada (tzv. universal credit) na koju se čeka pet tjedana.
Britanski sindikat Unison smatra da vlada mora usvojiti hitne mjere kako bi ovi slabo plaćeni radnici bili financijski zaštićeni, unatoč tome što trenutno ne ispunjavaju kvalifikacije za naknadu za bolovanje. Mreža udruga Charity Citizens Advice predlaže da se onima koji ne ispunjavaju navedene uvjete za naknadu za bolovanje isplaćuje 80-postotni iznos trenutne naknade. Također predlažu podizanje iznosa naknada za bolovanja za sve, skraćivanje perioda od pet tjedana čekanja za prvu isplatu univerzalne naknade, kao i uključivanje samozaposlenih osoba u sustav zdravstvenog osiguranja.