Stotine ljudi, izbjeglica, spava pod otvorenim nebom na autobusnom kolodvoru u Tuzli. Iako klimatske promjene “pomažu” ovim ljudima bez krova nad glavom, s obzirom na to da je oktobar bio najtopliji 10. mjesec u povijesti mjerenja, vrijeme se mijenja, i prije snjegova stigle su nam izrazito obilne jesenske kiše. Pljusak koji je noćas i jutros padao u Tuzli “oslikava jad i bijedu u kojoj borave ljudi iz raznih krajeva svijeta, među kojima ima djece i starijih maloljetnika. Sklupčani u deke, ležali su pod nadstrešnicom zgrade dok su se pored njih slijevali potoci vode”, piše portal Avaz.ba.
Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu, u kojima se nalaze kritične skupine migranata jer se radi o područjima uz granicu s Hrvatskom, zaista prijeti humanitarna katastrofa. Ovo je 18. mjesec za redom u kojem su volonteri praktički jedina pomoć izbjeglicama. Klix primjerice piše kako je situacija u Velikoj Kladuši sve gora. U tako lošim životnim uvjetima, izbjeglice razvijaju bolesti koje se ne liječe adekvatno. U Domu zdravlja Velika Kladuša tokom ove godine bilo je hospitalizirano 19 osoba među kojima je šest imalo rezistentnu tuberkulozu koja se inače liječi tri godine. Također su zabilježena i tri smrtna slučaja: jedna osoba umrla je od kroničnog hepatitisa, druga od sepse, a treća od meningitisa. Ovi napaćeni ljudi također boluju od AIDS-a, hepatitisa, tuberkuloze i malarije. Klix ističe kako su lokalne vlasti dodatno odmogle situaciji zabranom rada Liječnika bez granica. Oni su imali kombi koji je funkcionirao kao “dom zdravlja”, ali su im općinski komunalni inspektori zabranili i to naloživši uklanjanje kombija u roku od 24 sata. Volonteri upozoravaju da ovim ljudima treba pomoć kako bi se spriječila moguća eskalacija njihovog akumuliranog nezadovoljstva.
Bosni prijeti humanitarna katastrofa
Bosanski volonteri već su iscrpljeni od praćenja na kojem državnom tijelu taj dan leži odgovornost za nadolazeću humanitarnu katastrofu. Na portalu uskinfo.ba objavljene su informacije o raspodjeli sredstava namijenjenih rješavanju izbjegličke krize. U tekstu stoji da je Vladi Unsko-sanskog kantona 10. jula 2019. godine uplaćeno četiri milijuna KM od Vlade Federacije BiH. Bio je to rezultat inicijativa zastupnika iz Krajine, Hamdije Abdića i Albina Muslića. Kako je novinarima objasnio gradonačelnik Bihaća, “umjesto gradskog nivoa, odlučeno je da se novac prebaci na kantonalni nivo, kako se ne bi drugi ‘ljutili’, iako je evidentno da problem migrantske krize imaju samo dva grada u USK-a”. Novac je podijeljen na način da su 2.500.000 KM otišla na zdravstvo, a 1.500.000 KM na sigurnost, odnosno policiju. Od 2.500.000 KM namijenjenih oblasti zdravstva, Kantonalna bolnica u Bihaću dobila je 1.800.000 KM. Domovi zdravlja dobili su 680.000 KM (nije precizirano koliko je koja ustanova dobila). Preostalih 20.000 KM, dobio je Zavod za javno zdravstvo. Od 1.500.000 KM namijenjenih poboljšanju sigurnosno – humanitarne situacije, za nabavku Specijalne opreme izdvojeno je 800.000 KM (Oprema za projekt siguran grad – Oprema za video-nadzor). Elektronska i fotografska oprema iznosi 580.000 KM, Fiksna oprema 30.000 KM, Oprema za obrazovanje i kulturu 20.000 KM i Prevozna oprema 70.000 KM. Dodijeljena sredstva dakako nisu dovoljna ni za što, a kao što je vidljivo, ništa nije uloženo u prenoćišta i sanitarne čvorove. Stoga ljudi obolijevaju, a sa prvim snjegovima mogli bi početi umirati u još većim brojevima.
S druge strane granice, policija Republike Hrvatske iz dana u dan vraća ljude na područje Unsko-sanskog kantona i to preko šumovitih dijelova na području više općina i gradova, a u posljednjem periodu više preko Bužima i Kulen Vakufa. Prema okvirnim procjenama, posljednjih dana Hrvatska je vratila između 600 i 700 migranata, dok se priljev ljudi u BiH s istoka i juga i dalje povećava. Ljudi koji se bave pomaganjem izbjeglicama kažu da je situacija toliko loša da jedino što mogu je baviti se posljedicama, dok za sve ostalo nemaju resursa.
U Hrvatskoj, nevladine organizacije koje se bave migracijama trenutno imaju više manje vezane ruke zbog sve strože kriminalizacije pomaganja ljudima druge boje kože i druge vjere. No, zahtjev je to kojeg će sada, nakon što je ova EU zemlja dobila zeleno svijetlo za pridruživanje Schengenskoj zoni, biti još teže realizirati. S nadolazećim klimatskim krizama, čini se da su ovim činom određene granice nove željezne zavjese. Hrvatska je svoju ljudskost mijenjala za pripadnost elitnom klubu. Europska unija je oprala ruke.