U baskijskom gradiću Biarritzu, nekada najpopularnijem odmaralištu europskih monarha, ovih se dana održava sastanak G7. Ovaj događaj predstavlja jedan od najvidljivijih godišnjih skupova “svjetske elite”, iako države zastupljene na njemu više ne uključuju ni najmoćnije ni ekonomski najvažnije sile svijeta. Kako bilo, G7 uvijek izaziva brojne prosvjede. Francuska je vlada u turistički gradić sa svega 25.000 stanovnika uputila čak trinaest tisuća policajaca i neobjavljen broj vojnika. S obzirom na blokadu Biarritza, većina se prosvjeda odvijala u obližnjem Irunu i Bayonneu, gdje su prosvjednici defilirali sa stotinama fotografija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona okrenutim naglavce.
Fotografije su prikupljene kroz pokret ilegalnog skidanja predsjedničkih portreta sa zidova javnih institucija. Macron uživa potporu manje od trećine birača, a u prosvjedima usmjerenima protiv njegovih antisocijalnih politika dosad je poginulo ili ubijeno 11 prosvjednika, a još nekoliko tisuća je ozlijeđeno i pretvoreno u invalide. Osobitu iritaciju prosvjednicima predstavlja pokušaj francuskog predsjednika, kao domaćina skupa, da se predstavi kao onaj koji nameće klimatsku agendu u centar razgovora G7. Prosvjednici upozoravaju kako je riječ o neiskrenoj brizi s obzirom na naklonjenost Macronovih politika fosilnom kapitalu. Policija je na prosvjede odgovorila vodenim topovima i nesmrtonosnim kemijskim oružjem.
Sporedno i važno
No nisu prosvjednici jedini Macronov problem. Njegove pokušaje da se predstavi kao šampion zaštite klime ugrožava i njegov američki kolega Donald Trump s kojim nastoji održavati bliske veze i posebno prijateljstvo. Trump se požalio kako se na skupu raspravlja o “sporednim stvarima”, poput klime, umjesto o ekonomiji i trgovini. Na kraju skup po prvi puta neće imati zajedničku izjavu sudionika, s obzirom na odbijanje američke strane da prihvati elementarnu znanstvenu činjenicu klimatske krize. Da stvar bude gora, sve se događa usred katastrofalnih požara u Amazoni izazvanih antiekološkom politikom brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara.
Bolsonaro, koji je predsjednikom postao na namještenim izborima nakon što je pod lažnom optužnicom zatvorio svog protukandidata, posljednjih je dana u centru kritika svjetske javnosti zbog gigantske ekološke katastrofe koju je proizveo, a koja će imati ozbiljne posljedice i po klimatsku krizu. No, unatoč tome, brazilski predsjednik nije izgubio potporu svojih kolega okupljenih na G7. Oni su obećali da će simbolički pomoći u gašenju požara, ali su propustili spomenuti politike koje su odgovorne za požare. U skladu je to i s ponašanjem Bolsonara, koji je nakon brojnih kritika jutros medijima poslao sliku vojnih aviona koji gase požar. Ali je ostao predan svom ranijem obećanju da će učiniti sve da sporedne stvari poput opstanka života na Zemlji ne uspore akumulaciju kapitala.