Nikako da prebacimo tih 50%. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku nismo uspjeli ni ove godine. Naime, podaci kažu da si je tek 46,5%. stanovnika Republike Hrvatske, njih 1,7 milijuna, u 2018. godini priuštilo višednevno putovanje. Neki, naravno, i više puta, tako da je ukupno ostvareno 4,3 milijuna višednevnih putovanja. Osim samog broja, dosta toga nam govore i odredišta tih putovanja.
A ta odredišta nisu daleko. Čak 2,8 milijuna ili 64% višednevnih putovanja nije rezultiralo prelaskom granice: njihova krajnja odredišta bila su u Hrvatskoj. Puno udaljenije nisu ni ostale “destinacije”: među putovanjima “preko grane” očekivano dominira Bosna i Hercegovina s 21,7%, dok onda redom idu Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija. Dakle, ili susjedi ili zemlje s prilično velikom dijasporom, bilo starom bilo novom.
To se ogleda i u motivaciji putovanja. Odmor na moru je tek minimalno premašio posjete rodbini i prijateljima: 31,2% naspram 30,6%. A ako se uzme u obzir broj noćenja, putovanja unutar granica su izrazitije dominantnija: tako je unutar Hrvatske ostvareno 65% noćenja, a u inozemstvu 35%. Također, važno je istaknuti da su većinu noćenja, njih 65%, Hrvati ostvarili u nekomercijalnom smještaju: u vlastitim nekretninama ili kod rodbine i prijatelja.
Razlozi te slabe želje za putovanjima sasvim su očekivani: 51% onih koji nisu nigdje putovali prošle godine nisu zbog manjka financijskih sredstava, 28,4% zbog zdravstvenih razloga, a 17,7 zbog manjka vremena i obiteljskih obaveza. Dakle, podaci bi se mogli izraziti ovako: većina građana Hrvatske ne putuje uopće, a oni koji putuju uglavnom putuju unutar Hrvatske i spavaju kod rodbine, prijatelja ili u vlastitim nekretninama. Možda zato što nam je domovina najljepša?