Prema upravo objavljenom istraživanju organizacije Asset Owners Disclosure Project (AODP) ukupno 87 posto imovine koju kontrolira 100 najvećih javnih mirovinskih fondova izloženo je dosad neistraženim rizicima koje nose klimatske promjene. Tek 15 posto svjetskih mirovinskih fondova već je izradilo procjenu stanja nakon prestanka korištenja ugljena, piše Euractiv.
Premda je 200 naroda ratificiralo Pariški sporazum, tek 10 posto najvećih javnih mirovinskih fondova diljem svijeta formalno su “apdejtali” svoje ekonomske portfolije novoj procjeni globalnog zatopljenja od 2 stupnja Celzijusa. Pritom, samo 18 posto njih komunicira klimatske promjene sa svojim članovima, a usprkos fiducijarnoj obavezi da se adaptiraju na klimatske promjene.
Svega 13 posto ušteđevine koju kontrolira 100 najvećih javnih fondova osigurano je od rizika poput žestokih nevera, poplava, toplinskih udara i uragana. Dodatnih 65 posto fondova nema nikakve osigurače kojima bira investicije s obzirom na rizike koje nose klimatske promjene. To znači, piše Euractiv, da je imovina vrijedna 9,8 bilijuna (trillion) američkih dolara izložena ekonomskom šoku globalnog zatopljenja.
Gubitak vrijednosti
Takva izloženost, nastavlja se dalje u AODP-ovom izvješću, znači da će podizanje razine mora, poplave i uragani dovesti do velikih povećanja cijene osiguranja što može gotovo preko noći obezvrijediti vrijednost imovine mirovinskih fondova. Prema ovoj organizaciji, mirovinski fondovi najbolje pripremljeni za stres klimatskih promjena su oni europski, no ne svi, preciznije finski i drugi skandinavski.
U AODP-u smatraju da su inovacije koje provodi oko polovina svjetskih mirovinskih fondova pogrešne jer se fokusiraju na raskrinkavanja a ne na proaktivno djelovanje. Primjerice, tek jedna četvrtina fondova nudi svojim radnicima dodatno obrazovanje o klimatskim promjenama i ekonomskoj izloženosti društva. Štoviše, piše Euractiv, tek oko 18 posto fondova uključuje i politiku u slučaju raspada sustava. Iako je gotovo trećina od tih 100 fondova identificirala nužnost prilagodbe ekonomskim rizicima koje nose klimatske promjene, njihove politike o fosilnim gorivima neznatne su u usporedbi s izazovima koji se nalaze pred nama, zaključuje autor.