klima
Srbija
vijest

Žensko lice zelene revolucije u Srbiji

Foto: AFP / Andrej Isaković / Ilustracija

Žene u Srbiji biraju održiv razvoj – jednoznačan je zaključak prvog istraživanja provedenog u Srbiji na temu propitivanja uloga i stavova žena o obnovljivim izvorima energije, klimatskim promjenama i zaštiti okoliša. Ispitivanje je provedeno nad 1000 žena zaposlenih u ovom sektoru i onima posvećenima kućanskom radu. Istraživanje je otkrilo rodni jaz u pristupu ovim temama, a progresivnost srpskih žena impresivna je na internacionalnoj razini, zaključci su istraživanja.

Rodnu jednakost u ovom sektoru, također je pokazalo istraživanje, predvodi Elektroprivreda Srbije u kojoj žene drže čak 50 posto rukovodećih mjesta i 36 posto poslova srednjeg menadžmenta, pri čemu su u ukupnoj radnoj snazi te firme zastupljene s 22 posto.

Istraživanje je dalje pokazalo snažne interese za energetsku učinkovitost. Opći je dojam istraživača da je ovo pitanje dosta istaknuto u percepciji žena u Srbiji – čak 72 posto sudionica kazalo je da želi saznati više o mjerama povećanja energetske učinkovitosti. Polovica ispitanica kazala je kako njihovo kućanstvo već ulaže u povećanje energetske efikasnosti, dok je 42 posto kazalo da dosad nisu ulagale u to zbog loše financijske situacije. No, tek je njih 14 posto kazalo da je upućeno u programe državne potpore za obnovljive izvore energije. Pritom većina podržava državne subvencije za OIE. Štoviše, većina podržava državu u planovima izgradnje održivog razvoja i zelene ekonomije. Među zaposlenim ženama, njih 83 posto vjeruje u državne subvencije nad OIE.

Preporuke

Na temelju istraživanja, donesene su neke preporuke. Odlukodavcima se sugerira značajnije uključivanje žena u procese donošenja odluka na javnoj razini, odnosno sugerira se njihovo uključivanje u javne institucije i javne kompanije, posebno one iz energetskog sektora, one koje mogu doprinijeti ublažavanju posljedica klimatskih promjena i zaštite okoliša. To se može postići mjerama ravnopravne zastupljenosti. Preporuke iz istraživanja bilježe i povećanje uključivanja žena u same procese donošenja odluka i u javne rasprave na nacionalnoj, ali i na globalnoj razini. Također se sugerira žensko umrežavanje na internacionalnom nivou.

Preporuke su izdate i za poduzetnički sektor kojem se sugerira implementacija ravnopravne zastupljenosti žena u najvišim ešalonima menadžmenta, promicanje uloga žena kao vođa u tranziciji na pametna i zelena, održiva, rješenja. Sugerira se i provođenje tzv. “rodnih revizija” kao i potpuno uklanjanje prepreka za napredovanja u karijerama. Nevladinim organizacijama sugerira se potpuna integracija rodnih perspektiva u pitanja zaštite okoliša, OIE i klimatskih promjena, itd.

Problem s ovim preporukama je što kapital neće pristati na njih. Ravnopravne plaće, pošteno plaćeni porodiljni dopusti i slične mjere snižavaju profite. Stoga se i za implementacije ovih mjera treba izboriti.