Migracije s periferije Europske unije na njen razvijeniji zapad medijski su popraćene zapanjujućim brojkama i još depresivnijim pričama o migrantskom životu, ponajprije iz Bugarske i Rumunjske, zemalja koje od pristupanja Uniji bilježe rapidan odljev radno sposobnog stanovništva. U slučaju potonje, procjenjuje se da je u deset godina, od 2007. do 2017. zemlju napustilo 3,4 milijuna ljudi, 17 posto njenog ukupnog stanovništva. Zbog tog odljeva brojna rumunjska djeca postaju “siročići na određeno”.
Prema posljednjim podacima Rumunjskog odjela za zaštitu djece, migrantski radnici ostavljaju preko 96.000 djece svojoj rodbini i najbližima dok rade u inozemstvu. Među njima je i 20.000 djece kojima su oba roditelja odsutna. Međutim, kao što je slučaj i s migracijskom statistikom, ne može se doći do stvarnog broja takvih slučajeva jer ne obavještava svaki roditelj nadležne institucije o svom odlasku u inozemstvo. Procjenjuje se da se zapravo radi o znatno većem broju djece, čak preko 350.000.
Na selu najkritičnije
Selo Liteni na sjeverozapadu Rumunjske jedno je od mnogih u kojima velik broj školske djece čini “euro-siročad” (od 350 učenika čak 115 je onih kojima je barem jedan roditelj na privremenom radu u inozemstvu). Kako siromaštvo i bijeda najjače pogađa rumunjska sela, u njima ostaju bake, djedovi i unučad, dok roditelji vani privređuju. Međutim težak teret takvog preživljavanja snose svi članovi obitelji, svaki na svom kraju Europe: djeca preuzimaju brigu oko kućanskog rada i obaveza na poljoprivrednom gospodarstvu, a roditelji rade iscrpljujući posao s nereguliranim radnim vremenom.
Obje strane snose i teške psihičke posljedice: djeca pregorijevaju zbog posla koji im je natovaren pored školskih obaveza, osjećaju se napušteno te pate od emocionalnih i bihevioralnih poremećaja. Roditelji se, s druge strane, nose s krivnjom zbog napuštanja djece, posebice majke koje zamjenjuju jedan brižni rad drugim (nakon izbijanja krize 2008. i puknuća nekretninskog mjehura europsko tržište rada otvorenije je ženama – njegovateljicama, dadiljama ili spremačicama). No, usprkos najvišim stopama ekonomskog rasta u čitavoj EU, čini se da će za mnoge Rumunje bijeg na Zapad i dalje ostati najbolja opcija.