Nakon što je Vijeće ministara BiH početkom januara ove godine napokon usvojilo Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (2018. – 2021.), idućeg se tjedna očekuje njegova potvrda u državnom parlamentu. Radi se o posljednjem dokumentu kojeg su bosanski poljoprivrednici željno iščekivali jer se njime otklanjaju zadnje zapreke za pristup EU fondovima za poljoprivredu.
Strategija predstavlja krucijalan dokument za BiH jer sadrži detaljne analize postojeće situacije i jednako razrađene planove vlade za budući razvoj poljoprivrede, dok seljacima predstavlja olakšanje jer će od sada imati pristup IPA fondovima EU u vrijednosti od 90 milijuna eura dostupnih za period od iduće tri godine.
Prema Strategiji, piše Poljoprivreda.ba „podršku iz evropskih fondova dobit će i javne usluge, poput laboratorija i inspekcijskih službi”, a uračunata su sredstva i za „školovanje i usavršavanje poljoprivrednih proizvođača i razvoj savjetodavnih službi”. Nadalje, „planirano je jačanje organizovanja i međusobnog povezivanja poljoprivrednih proizvođača, kupaca i prerađivača, uvođenje certificiranih međunarodnih standarda kvalitete, pa i jačanje marketinških vještina da bi se povećao interes za bh. proizvode i njihovu prepoznatljivost u svijetu.” Strateški plan ruralnog razvoja predlaže načine modernizacije bh. poljoprivrede u uvjetima sve veće konkurencije. Među ključnim mjerama predviđenim strategijom našla su se ulaganja u moderne štalske objekte, skladišta, mehanizaciju i sisteme navodnjavanja, zaključuje se u tekstu.
Nužnost EU fondova
Prošle godine strukturne mane bh. poljoprivrede posebno su došle do izražaja. Nedostatak sistema skladištenja i hladnjača pokazao se u punom obujmu nastankom krize na svjetskom tržištu malina, zbog čega su malinari bili primorani prodavati maline ispod cijene. Sljedećim problemom pokazala se suša, pa nedostatak sustava navodnjavanja. Svi se ovi problemi planiraju riješiti IPA sredstvima, a nešto sredstava trebalo bi ostati za općenito poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima BiH.
Gotovo 66 posto površine BiH čine brda i planine, dok područje podložno intenzivnoj obradi zauzima tek 20 posto tla. To znači da su poljoprivredni resursi BiH oskudni te da je seljacima nužno potrebna pomoć. Pa ipak, od 62 milijuna eura na koliko su procijenjene potrebe farmera u 2018. godini, Federacija je osigurala 32 milijuna eura. Što znači da su bh. poljoprivredi nužni EU fondovi. Inače, Bosna se izložila ovakvoj situaciji potpisivanjem CEFTE i potpunom liberalizacijom svog tržišta što ju je ostavilo izloženom pred proizvodima susjedne EU.
Donošenje ove strategije toliko se dugo čekalo da je BiH umalo izgubila pristup sredstvima, a donesena je nakon žestokih pritisaka iz EU. Problem je, kao i često, dolazio iz ustroja BiH, pa je Republika Srpska tvrdila da se usvajanje strategije mora dogoditi na entitetskoj razini, a ne na cjelokupnoj, državnoj, jer razvojna pitanja spadaju pod entitetsku upravu, a ne pod državnu jurisdikciju.