politika
Srbija
vijest

Zdravlje na akciji

Foto: N1

Srpski zdravstveni sustav dugi niz godina pratila je reputacija najgoreg u Europi, no početkom ove godine EHCI (Europski zdravstveni potrošački indeks), objavio je da Srbija napreduje na listi europskih zdravstvenih sistema u odnosu na prošlu godinu i da sada zauzima 24. mjesto umjesto prošlogodišnjeg 30. “Reformirani” zdravstveni sustav može se pohvaliti nabavom skupih medicinskih uređaja, gradnjom novih kliničkih centara i uvođenjem novog informacijskog sustava u zdravstvo (IZIS), koji treba proširiti dostupnost zdravstvene zaštite i smanjiti liste čekanja. Pored toga, nadležno ministarstvo okreće se i socijalnoj dimenziji zdravstva. Ministar zdravlja Zlatibor Lončar pohvalio se kako odolijeva iskušenju najbržeg rješenja – daljnjem okretanju privatnom sektoru – jer mu je “cilj je da se održi i dodatno unapredi državno zdravstvo. To je jedini način da svi, i oni koji imaju novca da plate, i oni koji nemaju, mogu da se leče”.

Među prvim takvim socijalnim mjerama je organiziranje besplatnih liječničkih pregleda na koji mogu doći svi građani, čak i oni bez zdravstvene knjižice. Pregledi (mjerenje EKG-a, tlaka i razine šećera u krvi) održavaju se u općim bolnicama, a protekle je nedjelje održana druga takva akcija, prilikom koje je pregledano 17.070 građana, gotovo trostruko više nego u tijekom prve akcije, održane u septembru.

Prema najboljem zdravstvu u regionu

Dok je to prema ministru Lončaru, koji ove godine o srpskom zdravstvenom sustavu govori samo u superlativima, znak da zdravstvo ide na bolje, kritičari iz opozicijske Demokratske stranke opominju da ta nova praksa “ukazuje na populizam” i apeliraju da “se zdravstvo ne koristi u predizborne svrhe, niti da se pružaju ad hoc rešenja, već da se problemi u zdravstvu rešavaju sistemski”. S obzirom da je Srpska napredna stranka (SNS) ovakve akcije organizirala i puno ranije, u svrhu predizborne kampanje, samo tada još ne koristeći javne zdravstvene ustanove, nego vlastite prostorije, nije netočno da na ovaj način skupljaju političke bodove za predstojeće izbore. Možda najbolja potvrda za to dolazi od majstora populističkih pothvata, predsjednika gradske skupštine u Jagodini, Dragana Markovića – Palme koji kaže da su preventivni pregledi “tradicija u Jagodini” i da je ministar Zlatibor Lončar “prepisao njihov recept”.

Međutim, mnogo važnije od toga radi li se ovdje o socijalnoj demagogiji SNS-a jest pitanje odakle uopće potreba za besplatnim liječničkim pregledima ako je sve besplatno. Otkud velik odaziv u tom jednom danu u mjesecu diljem zemlje, ako i inače, prema ministru zdravlja, “nema čoveka koji nije primljen”?

Besplatan servis radne snage

Iako postoji uvjerenje da je u Srbiji zdravstvo besplatno, čak i građani koji imaju ovjerene zdravstvene knjižice, tj. ostvaruju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje, moraju plaćati određenu participaciju, primjerice 50 dinara po pregledu. Oni bez knjižice tek su u problemima jer u zdravstvenim ustanovama mogu primiti samo hitnu medicinsku pomoć, a za sve druge usluge moraju sami snositi troškove. Prema cjenovniku koji je istražio DW, posjet liječniku košta 192 dinara, prvi pregled 350, a kontrola 250 dinara, “ali čak i obična prehlada može izaći na nekoliko hiljada dinara, jer bez ovjerene knjižice nema lijekova na recept pa se u apotekama plaća puna cijena”.

U Srbiji neovjerene zdravstvene knjižice imaju nezaposleni koji nisu u evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (dakle i radnici koji su zaposleni “na crno”, a takvih je ljetos bilo 637.900), studenti preko 26 godina, ali i radnici koji imaju zdravstveno osiguranje, ali im poslodavac ne uplaćuje redovno doprinose. Zbog neuplaćivanih doprinosa čak 417.590 građana koji se vode kao obveznici zdravstvenog osiguranja imalo je dug prema državi (DW), a brojne je poslodavce nemoguće zakonski natjerati da taj dug podmire jer su im firme u stečaju, postupku likvidacije, privatizacije i sl.

S ovom poražavajućom statistikom u vidu, za sljedeću akciju besplatnih pregleda možemo predvidjeti još više posjetitelja, tj. potplaćene i prekarne radne snage koja dolazi na svoj besplatan mjesečni servis.