Prilikom prošlotjednog boravka u Rusiji, predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić dao je iskren intervju za rusku novinsku agenciju Tass. Najzvučnija vijest koju su prenijeli srpski mediji, ona je o srpskom pridruživanju NATO-u, na što je Nikolić kazao kako se radi o priči s dvije strane. Srbija je u tome zauzela neutralni položaj. Vojna neutralnost definirana je odlukama srpskog parlamenta (Skupštine), što znači da se ova država neće učlanjivati ni u kakve vojne saveze, iako surađuje i s NATO-om i s Rusijom, za što smatra da se radi o “dobrom političkom balansu”. Srbija često ovisi o ruskoj političkoj podršci u međunarodnim organizacijama, a posebno u Vijeću sigurnosti UN-a, kazao je Nikolić za Tass. No, s druge strane, ova ima takvu geografsku poziciju da se nalazi okružena zemljama članicama Europske unije, i s obzirom na to, ona ne može ostati van EU. “Mi smo izravno povezani s Europskom unijom, a od Rusije nas razdvaja upravo ta Europska unija, i ovo je dosta bitno”, objasnio je. Na pitanje o NATO referendumu, kazao je da bi on bio nužan, no ne zbog srpskih pravila, već NATO pravila. Međutim, čak i da dođe do toga, smatra Nikolić, on u Srbiji nikada ne bi prošao. Narod se još sjeća bombardiranja s kraja devedesetih godina, ali i zbog toga što građani Srbije ne žele biti dijelom nikakvih vojnih saveza.
Srbija već sada ima dovoljno sporazuma o suradnji s NATO-om, štoviše, čak pet velikih dosad potpisanih. U Kragujevcu postoji tvornica u kojoj se popravlja NATO oružje. Tamo postoji velika količina municije kojoj Srbija nema nikakav pristup. Prije nekoliko godina, dogodio se incident u depou municije u Paraćinu koji je nanio štetu gradu, stoga se sada treba zaštiti od sličnih mogućnosti. To je moguće korištenjem američke vojne tehnologije, no za takvo nešto, Amerikanci su postavili uvjet: njihovi ljudi moraju biti sigurni, radi čega je Srbija potpisala sporazum kojim se dozvoljava NATO stručnjacima da se slobodno kreću Srbijom. Radi se prema nekim procjenama o desetak do petnaestak stručnjaka za likvidaciju tog oružja koji će dobiti diplomatski imunitet. “Nama to ništa ne znači”, kazao je Nikolić, te dodao kako je Rusija propustila istu priliku. Srbija je mogla dati ista prava Rusiji prilikom potpisivanja ugovora o iskapanju ugljena.
No, Srbija surađuje i sa Rusijom. U Nišu se otvara Rusko – srpski humanitarni centar koji nije zamišljen kao vojna baza već za cilj ima garantirati zaštitu u hitnim situacijama, bilo da se radi o prirodnim katastrofama, ili bilo kakvim drugim hitnim slučajevima. “Regija treba taj centar”, smatra Nikolić, “no druge zemlje ne žele ulagati u ruski centar, iako bi on i njima pomogao”. Sa Rusijom Srbija surađuje i u vojnim pitanjima. Ovdašnje tvornice mogle bi popravljati i rusko oružje koje Rusija želi dalje prodati.
“Da Srbija neće ući u NATO, garantirat će i premijer Vučić ruskom premijeru Medvedevu kao što ću i ja garantirati predsjedniku Putinu. A što se samog NATO-a tiče, ne vidim u čemu je problem: poanta neutralnosti je da ili imaš sporazume sa svima, ili nemaš ni sa kim. Ako možemo raditi s NATO-om, možemo i sa Rusijom”. Zaključio je Nikolić.