Delegacija Evropske unije u Podgorici oglasila se povodom diskusije o zahtjevu za smjenom uređivačkog tima Radiotelevizije Crna Gora koji je podnijela tamošnja opozicija optuživši javni radiotelevizijski servis da je ignorira, da mu nedostaje objektivnosti i da je provladino orijentiran.
Na upit redakcije Pobjede iz Delegacije su, očekivano, kazali kako se bilo kakve promjene uređivačkog tima u javnom servisu moraju provoditi isključivo u skladu sa zakonskim odredbama te kako je obaveza države da RTCG-u osigura financijsku i uređivačku autonomiju. Portpalorka Evropske komisije za politiku proširenja Maja Kocijančić podsjetila je na Izvještaj Evropske komisije iz novembra 2015. godine o CG u kojem stoji isto to.
Rasprava o RTCG-u dogodila se u sklopu tzv. parlamentarnog dijaloga, radne skupine koju čine vladajuća i opozicijske stranke, a koja je osnovana s ciljem postizanja sporazuma za stvaranje uslova za slobodne i poštene izbore. Nakon prvih nekoliko mirnih sastanaka, koplja su se počela lomiti oko pitanja mehanizama kontrole nad javnim poduzećima poput Elektroprivrede, Montenegro Airlinesa, Pošte i Radiotelevizije Crna Gora.
Dobro organizirana javna radiotelevizija?
Tijelo nadležno za kontrolu RTCG-a je njegov savjet koji je neovisan o vladi, a neovisne organizacije za mediološka istraživanja smatraju da savjet radi u javnom interesu. On se sastoji od osam članova koje biraju Sveučilišta, Akademija znanosti i umjetnosti, Matica crnogorska, nacionalne kulturne institucije, nevladine kulturne organizacije, Crnogorska gospodarska komora, Udruženje poslodavaca, medijski sindikati, ljudskopravaške i okolišne udruge, zatim organizacije koje se bave pravima tjelesnih invalida, potrošača, pravima na socijalnu pomoć i obrazovanje te Crnogorski olimpijski i paraolimpijski odbori. No, s druge strane, ni Savjet nije dovoljno snažan da urednicima nametne kriterije koji bi poboljšali kvalitetu javnog programa.
Dijelovi funkcioniranja RTCG-a u kojem ima prostora za povećanjem demokratske kontrole i autonomije kuće su financije. Naime, RTCG financira se izravno iz javnog budžeta, a ne primjerice pristojbom ili posebnim porezom što bi svakako osiguralo još veću autonomiju javnog servisa te se izvještaji Europske komisije trebaju tumačiti s obzirom na ovaj aspekt. Naime, 82.5 posto prihoda, odnosno 7.5 milijuna eura od ukupnih 11.9, dolazi iz javnog proračuna radi čega ova kuća izravno ovisi o državnoj pomoći, stoga je jasno da je pritisak na nju velik. Traženje novog modela financiranja javnog radiotelevizijskog servisa traje od 2013. godine, a zasad se najviše govori o jednostavnom povećanju izdvajanja iz proračuna na 0.3 posto BDP-a. Model posebne televizijske pristojbe zasad nije popularan jer ga u prošlosti (2007.-2008. godine) nije bilo moguće implementirati, odnosno postotak ljudi koji su plaćali pristojbu iznosio je svega oko 30 posto radi čega je i došlo do promjene modela financiranja. S druge strane, rok od dvije godine nije dovoljan da se pronađe adekvatan umjereni model sankcioniranja neplaćanja pristojbe, ali isto tako i model koji bi bio socijalno pošten. Takav model lako je zamisliti, a podrazumijevao bi da nezaposleni, socijalno ugroženi i penzioneri plaćaju manje, dok bi turistički lokaliteti i oni s visokim plaćama plaćali nešto više. No, ovakav model, premda socijalno najpravedniji, nema realne šanse biti implementiran.