društvo
vijest

“Humanitarna” žica i brižna ofanziva protiv izbjeglica

Foto: AFP / STRINGER

Prema informacijama objavljenim jutros u regionalnim medijima, slovenska je vlada započela s ranije najavljenim postavljanjem žičanih ograda na pojedinim punktovima uz granicu s Hrvatskom. U objašnjenju premijera Mire Cerara navodi se kako postavljanje “tehničkih prepreka”, odnosno ograde, ne znači “zatvaranje granice”, odnosno prijelaz preko granice neće biti spriječen ni za izbjeglice, ni za ostali promet. Dakle, po svemu sudeći, postavljanje ograde ne podrazumijeva – kako se to povremeno zbunjujuće sugerira u hrvatskim medijima – da Slovenija izolira Hrvatsku, no to ne znači da ono istodobno nije i povod za ozbiljnu zabrinutost.

Naime, intencija vlade je zaustavljanje prometa preko “zelene granice”, odnosno područja nepredviđenih za službeni prijelaz. Kako se navodi, zaustavljanje prijelaza preko “zelene granice” ima za cilj “spriječiti humanitarnu katastrofu” do koje bi navodno moglo doći ako bi se izbjeglice u zimskim uvjetima odlučile na zaobilaženje službenih prijelaza. No ta “bojazan” slovenskih vlasti po svemu sudeći računa na to da će se postojeće gužve i sasvim neprimjereni uvjeti na tim službenim prijelazima u narednom periodu znatno pogoršati. Ta je pak pretpostavka vjerojatno potaknuta jučerašnjim izjavama europskih dužnosnika nakon sastanka ministara unutrašnjih poslova u Bruxellesu.

Zadržavanje umjesto transporta

Kako su prenijeli brojni mediji, Jean Asselborn, ministar vanjskih poslova Luksemburga, zemlje koja trenutno predsjedava Unijom, nakon sastanka je na konferenciji za medije najavio kako će EU inzistirati na uspostavi dodatnih “centara za obradu” na Balkanu, u kojima bi izbjeglice trebale biti smještene dok čekaju mogući azil u zemljama zapadne Europe. Oni pak koji uvjete ne zadovoljavaju, iz tih bi centara bili deportirani u zemlje porijekla. Tako smo po svemu sudeći uz “hot-spotove” i “tranzitne zone” dobili još jedan inovativni termin za prisilno zadržavanje izbjeglica u tranzitnim zemljama i uvođenje obaveze da azil zatraže prije nego što stignu u odredišnu zemlju.

Krajnje cinično, uspostava takvih centara je opravdana ne samo željom za “usporavanjem priljeva migranata” i “zaustavljanjem dosadašnje politike propuštanja”, već i navodnom brigom za njihovu sigurnost. Teško se oteti dojmu da će rezultati biti upravo suprotni. Naime, kao što svjedoči slovenska ograda, “usporavanje” i prisilno zadržavanja će vrlo vjerojatno natjerati izbjeglice na pokušaje opasnijih neregistriranih prelazaka kako bi izbjegle da ih na neodređeno vrijeme prisilno zadržavaju u tranzitnim zemljama. Umjesto do sad djelomično organiziranog transporta, nove politike tako zapravo prijete da putovanje učine znatno opasnijim, a ne sigurnijim.

Ove subote se u Zagrebu održava i prosvjed protiv daljnjih ograničenja kretanja izbjeglica do sigurnih odredišta.