politika
vijest

Skupi rezovi u znanosti

Foto: NurPhoto / Petar Petrov

Bugarski Nacionalni astronomski opservatorij Rožen, najveća takva institucija na Balkanu, nalazi se pred zatvaranjem, piše sofijska agencija Novinite. Opservatorij smješten na Rodopima na 1750m visine osnovao je 1981. godine Institut za astronomiju, dio Bugarske akademije nauke. Izgradnja opservatorija do danas ostaje najveća pojedinačna investicija u znanost u Bugarskoj. Rožen trenutno raspolaže sa šest teleskopa, no oprema je, prema objavama uprave institucije, posljednjih nekoliko godina u opasnosti od ozbiljnog propadanja, prije svega zbog nedostatka sredstava za održavanje.

Unatoč velikim rezovima u financiranju opservatorija, Rožen još uspijeva sudjelovati u važnim promatranjima, ostvaruje značajnu međunarodnu suradnju, a sljedeće je godine trebao biti i domaćin Međunarodne astronomske olimpijade. Međutim, kako je financiranje već više godina nedostatno, sredstava za plaće, osnovno održavanje i režije ponestat će već u oktobru ove godine. Objašnjenja uprave i pedesetak zaposlenika opservatorija kako su zatvaranje opservatorija, neodržavanje vrijedne opreme i materijalna šteta koja će time nastati dugoročno znatno skuplji od troškova održavanja za sad nisu naišla na odjek u Vladi.

Problemi u financiranju opservatorija i Bugarske akademije nauke općenito ne proizlaze samo iz pritisaka na državni proračun uslijed krize. Naime, prošla vlada sadašnjeg premijera Bojka Borisova je 2010. godine promijenila pravila financiranja znanstvenih institucija, tvrdeći da im osigurava “nezavisnost”. Od tada traju sporovi oko financiranja opservatorija čiji je proračun u međuvremenu srezan za 70%, paralelno sa sličnim rezovima u drugim znanstvenim institutima, koje su same trebale nadoknaditi manjak. Simeon Djankov, bivši ministar financija i jedan od inicijatora ukidanja državnog financiranja, je 2012. godine ustvrdio da “astronomi još uvijek žive u komunizmu” jer očekuju da država financira održavanje opservatorija.

Prilikom objave skorog zatvaranja institucije, ravnatelj Nikola Petrov je upozorio kako “države u pravilu financiraju opservatorije jer oni ne stvaraju materijalno bogatstvo, iako njihova istraživanja mogu biti korištena u drugim djelatnostima i zato mi nemamo izravnih prihoda”. No koncept znanosti koja nije neposredno unovčiva je po svemu sudeći ostao nedokučiv Djankovu, bivšem zaposleniku Svjetske banke i sadašnjem rektoru Ruske ekonomske škole u Moskvi, kao i njegovim nasljednicima u bugarskoj vladi.