Crnogorski premijer Milo Đukanović proveo je utorak i srijedu u dvodnevnom posjetu Bruxellesu tijekom kojeg je obavio sastanke s predstavnicima Europske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO). U izjavama za medije euroatlantski su dužnosnici pokazali veliki entuzijazam za odlučnu crnogorsku orijentaciju prema Zapadu umjesto Rusiji, a predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker se uslijed zanosa i slabe upućenosti malo i zaletio pohvalivši Crnu Goru za napredak u borbi protiv korupcije (koja je inače točna kritika vlasti te zemlje) što je u crnogorskoj javnosti dočekano s bijesom ili podsmjehom.
No za Crnu Goru prihvaćanje “naših vrijednosti”, kako je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao politiku eskalacije napetosti tog saveza s Rusijom, ima i svoju cijenu. Naime otvaranje članka 30 (Vanjski odnosi) pristupnih pregovora s EU početkom mjeseca donijet će značajnu iako uglavnom prešućenu promjenu ne samo u vanjskoj, nego i u trgovinskoj politici Crne Gore. Ta se zemlja prilikom otvaranja poglavlja obavezala raskinuti svoje trgovinske sporazume s Rusijom, Turskom, zemljama CEFTA-e i drugim zemljama time znatno otežavajući svoj izvoz u svoje važne trgovinske partnere. Istodobno, dakako, carine će se postepeno ukidati prema zemljama EU čime će se olakšati uvoz iz tih zemalja.
Odnosi se to osobito na crnogorsko oružje i vojnu opremu koja se izvozi u azijske zemlje, zbog čega je ta zemlja bila predmet kritika euroatlantskih institucija. Dok se u sklopu pristupanja EU Crna Gora mora odreći svog izvoza oružja u destinacije koje su za njega zainteresirane, u sklopu paralelnog pristupanja NATO-u mora svoju opremu i oružje “uskladiti sa standardima NATO-a”, što zapravo znači kupnju vojne opreme iz zemalja članica.