Javnim i komercijalnim televizijama u Bosni i Hercegovini prijeti opasnost od gušenja signala. Prva prepreka nastavku emitiranja programa je činjenica da Savjet ministara BiH još uvijek nije usvojio zakone kojim se regulira prelazak s analognog na digitalni sistem emitiranja. Ukoliko BiH do 17. juna ne riješi sve prepreke koje stoje na putu digitalnom emitiranju, gledatelji bosanskohercegovačkih zemaljskih televizijskih kanala (to su oni programi koji su dostupni putem običnih antena dakle, ne satelitskih) na svojim će programima vidjeti samo snijeg. To se neće dogoditi istovremeno u cijeloj zemlji niti istovremeno na svim kanalima, već postupno. Spomenuti datum je krajnji rok kada se gase analogni signali u Europi, Africi i dijelu Azije. Stoga je malo vjerojatno da će Bosna i Hercegovina uspjeti produžiti rok za prelazak na digitalizaciju.
Radi se o tome da je digitalni signal značajno snažniji od analognog te pokriva puno veće područje. Bosna i Hercegovina već je desetak godina potpisnica međunarodnih konvencija o prelasku na digitalno zemaljsko televizijsko emitiranje. Te konvencije štite bosanske analogne signale od snažnijih digitalnih signala susjednih zemalja Hrvatske koja je digitalizaciju provela još 2010., te Srbije koja je spremna da 17. juna pređe na digitalni signal. Nakon nekoliko produženja rokova BiH za provedbu digitalizacije, posljednji istječe 17. juna 2015. Nakon toga susjedne zemlje imaju pravo početi koristiti svoje digitalne frekvencije u punom opsegu. Kad se to dogodi slabiji analogni signali BiH televizija jednostavno će se ugušiti u snažnijim digitalnim signalima susjednih zemalja. Stanovnici BiH moći će dakle programe susjednih zemalja gledati putem kablovske televizije i digitalnih tv prijemnika.
Posljedice zagušenja analognih signala digitalnima vrlo vjerojatno će dovesti do radikalnog gubitka oglasa kojima se brojne lokalne, komercijalne ali i javne televizije financiraju. Gubitak financiranja može dovesti do gubitka radnih mjesta, no u konačnici patit će i javna funkcija medija jer, usprkos čestim i opravdanim prigovorima na nisku kvalitetu rada lokalnih televizija, one ipak pružaju lokalnom stanovništvu lokalne informacije koje ne dospijevaju do udarnih termina nacionalnih medija, a koje su relevantne za lokalnu zajednicu.
Digitalna dividenda
No, kako je uopće do svega ovoga došlo? Bosna i Hercegovina od 2007. godine ima Strategiju prelaska s analogne na digitalnu radiodifuziju, a u postupku digitalizacije nalazi se već punih 9 godina. No bh. političari ipak se nisu uspjeli dogovoriti oko potpune provedbe digitalizacije. Regulatorna agencija za komunikacije BiH nalazi se pod snažnim političkim utjecajem, premda to nominalno onemogućava Zakon o komunikacijama. O borbama za pozicije unutar ove organizacije, govori i činjenica da je novi direktor nakon punih 6 godina imenovan tek u martu ove godine. Ova agencija kao regulatorno tijelo ima veliku potencijalnu financijsku moć uređivanja elektroničkog medijskog tržišta, oglašavanja u njemu i određivanja cijene koncesija za televizija i radija.
A upravo se prelaskom na digitalni signal oslobađa veliki dio frekvencijskog spektra kojeg se sada može skupo dati u koncesiju privatnim i komercijalnim televizijama. To oslobađanje frekvencijskog spektra poznato je kao digitalna dividenda ili digitalna agenda, a radi se o potencijalno iznimno utjecajnom i unosnom poslu. Digitalna dividenda omogućava da se na istoj frekvenciji na kojoj se analognim signalom producirao jedan program, sada producira i do 10 programa, dok se istovremeno ostatak spektra oslobađa za druge svrhe poput mobilnih usluga, broadband interneta i slično…
Infrastruktura potrebna za digitalizaciju važno je javno dobro i nalazi se u državnim rukama. Prema nekim procjenama Bosna i Hercegovina bi samo od naplate koncesijskih naknada mogla godišnje zaraditi oko 5 milijuna konvertibilnih maraka. Isto tako bi se dio spektra koji se koristi za broadband mogao iskoristiti za ubrzavanje interneta te uvođenje većeg broja provajdera što bi vjerojatno snizilo cijene interneta u BH. Ne čudi stoga da se upravo na ovom pitanju lome politička koplja.